Intervju Izvorka Jurić: Kreativni proces počinje u fazi analize
SAMOPOZITIVNO: Izvorka Jurić, kreativna ste i art direktorica dizajn studija „Design Bureau Izvorka Jurić“ osnovanog prije 7 godina. Iza vas je preko 20 godina uspješnog djelovanja u vizualnoj komunikaciji i grafičkom dizajnu. Kako se otkriva kreativnost i kad je započela vaša veza s dizajnom?
Još u osnovnoj školi sam odlučila raditi nešto kreativno, biti umjetnica ili tako nešto. Kako tada nisam baš točno znala što je sve dizajn, govorila sam da želim biti modna dizajnerica. Nakon upisa Škole za Primijenjenu umjetnost i dizajn, upoznala sam grafičke tehnike, tipografiju i dizajn vizualnih komunikacija i znala sam da je to ono što me zanima. Nakon toga je logičan put bio upisati Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Od tada sam stalno u dizajnu na ovaj ili onaj način – ili kroz vlastite projekte, projekte za klijente, kroz aktivaciju u struci ili putem edukacije o dizajnu…
SAMOPOZITIVNO: Iz samog naziva vašeg studija uočljivo je da ste brendirali vlastito ime. Koliko je danas važna osobna promocija i prepoznatljivost i koliko je važno znati postaviti vlastite vrijednosti na tržištu?
Kao što je za svaki proizvod vrlo važna promocija i komunikacija osnovnih vrijednosti onog što predstavlja, tako je to jednako važno i kod pružanja usluga ili specifičnih znanja. Nakon što sam 13 godina sa suvlasnicima vodila kreativnu agenciju TRIDVAJEDAN i radila na stvaranju branda agencije, odlučila sam otvoriti dizajn studio. U agenciji nisam toliko ulagala u promociju vlastitog imena već u promociju imena agencije. S godinama sam shvatila da je osobno brendiranje izuzetno važno i u tom trenutku otvaranja vlastitog studia sasvim se logično nametnulo da bi ga trebala graditi na vlastitom brendu, odnosno osobnim kompetencijama i iskustvu koje imam iza sebe.
Kako je naš pristup projektima analitički i strateški, opis dizajn studio mi se nije činilo da dovoljno opisuje naš pristup, pa sam se odlučila za opis dizajn biro u internacionalnoj jezičnoj inačici. Biro se često koristi za arhitektonske kolektive ili tvrtke u raznim znanstveno-tehničkim područjima poslovanja, jer komunicira da je nešto stručno ili poslovno orijentirano, a to je dizajn kakav mi radimo.
SAMOPOZITIVNO: S čime ste se morali nositi kao žena u kreativnom svijetu i imaju li žene ono nešto što ih razlikuje od muških kreativaca u svijetu dizajna. S kime bolje radite s kolegama ili kolegicama i gdje se najbolje upotpunjujete?
Nisam sklona dijeliti u poslu ljude prema spolu, uvijek se trudim primarno gledati sposobnost i kompetencije. U smislu suradnje s kolegama, jedno vrijeme smo bili skroz “ženski” studio, pa smo se znali i našaliti na taj račun, ali evo trenutno su muški kreativci u većini. Ako s nekim kolegom ili kolegicom dobro surađujem, to je zato što se razumijemo i gledamo na dizajn ili neki projekt na isti način. Često se neke osobine znaju pripisivati jednom spolu kao primarne, ali po mom iskustvu stvarno nema pravila. Surađivala sam kroz svojih 20-ak godina u poslu s raznim kreativcima i u tom polju stvarno možete upoznati različitih zanimljivih, neobičnih i inspirativnih ljudi, neovisno kojeg su spola.
Ipak, ako gledamo općenito – kako kao žena postići uspjeh u nekom polju, tu bi se složila da je znatno teže, da još postoje predrasude i da se žene trebaju znatno više truditi i dokazivati da bi postigle isti uspjeh kao muškarci. Kao primjer navela bi činjenicu da su na većini stručnih konferencija u polju marketinga, brandinga i dizajna, pa i u medijima kada se govori o tim temama, u većini prisutni muškarci, iako imamo jednako uspješnih žena koja bi mogle biti istaknute u prvi plan i koje bi itekako imale što reći.
SAMOPOZITIVNO: Koje područje dizajna je vama omiljeno i odakle crpite inspiraciju?
Inspiracija je uvijek život, u smislu da pratite što se događa oko vas, kod nas i u svijetu, da putujete, upoznajete nove kulture, stvarate nova iskustva… i naravno da pratite što rade drugi kreativci, u različitim područjima, u dizajnu, u razvoju tehnologije, ali i u umjetnosti također. Kada čitam o drugim dizajnerima, pratim nove sjajne projekte koji su realizirali, imam potrebu i ja raditi bolje te se natjerati da pomičem granice u svojem radu.
Design Bureau najveći broj projekata ima u području identiteta proizvoda, odnosno brandinga i dizajna ambalaže. To i je područje koje me najviše zanima, jer zahtjeva od dizajnera da uzme u obzir cijeli niz različitih faktora da bi stvorio uspješan proizvod – od tržišnih, psiholoških, strateških, tehničkih do estetskih. Osim toga veliki je izazov zajedno s proizvođačem stvarati novi proizvod i oblikovati mu život, gledati njegovo lansiranje na tržište, reakcije korisnika, a kada vidite da je proizvod uspješan na tržištu još cijeli niz godina, to je stvarno posebna vrsta zadovoljstva.
SAMOPOZITIVNO: Tko su vam klijenti i kako postižete kod njih povjerenje i jasnoću zadanih ciljeva?
Klijenti su stvarno vrlo različiti, iz svih područja, od proizvođača raznih prehrambenih proizvoda, proizvođača raznih turističkih ili poklon proizvoda, preko ponuditelja turističkih usluga (hoteli, restorani, turističke agencije, turističke zajednice), ponuditelja raznih usluga iz IT sektora, start-upa… Trenutno radimo za jedan filmski festival, razvijamo dva nova brenda hrane za pse, radimo na rebrandingu dva branda prirodne kozmetike i na rebrandingu prehrambenih i kozmetičkih proizvoda na bazi konoplje. Znači vrlo različito, zanimljivo i dinamično 🙂
Vrlo nam je važno da se s klijentom razumijemo od početka i da klijent ima povjerenje u nas i našu stručnost. Klijenti biraju nas, javljaju nam se kada nas temeljem dosadašnjih projekata prepoznaju kao potencijalnog partnera, ali onda i mi biramo njih. Već na prvom sastanku uglavnom možemo procijeniti da li nas klijent želi angažirati iz razloga što želi našu pomoć i naše stručno mišljenje. I ako onda zajedno zaključimo da gledamo na projekt na jednak način i da vidimo razvoj u istom smjeru, onda to znači da smo dobar spoj za suradnju.
SAMOPOZITIVNO: Po čemu ste drugačiji od ostalih kreativnih studija i po čemu ste autentični?
Vjerujem da nas ističu dvije stvari. Prva bi bila analitički i strateški pristup projektu. U smislu da kada osmišljavamo nov proizvod ili radimo rebrending nekog postojećeg, prvo krećemo od kreativne strategije i kreativne komunikacije, odnosno od same priče o proizvodu – što zapravo taj proizvod jest i zašto je važan ili drugačiji, čime se ističe. Ova faza uvijek je bitan dio našeg procesa, jer iz priče o proizvodu nastaje sve ostalo.
Iz tog pristupa proizlazi i druga stvar, a to je da ne njegujemo neki specifičan dizajnerski stil, nego za svaki proizvod, uslugu ili zadatak pronalazimo onu verbalnu ili vizualnu komunikaciju za koju smatramo da će baš za taj brand ili klijenta biti kvalitetan i učinkovit te ga istaknuti na tržištu i dati mu potrebnu podršku do uspjeha. Mislim da je oboje vidljivo iz našeg portfolia i klijenti nas često prepoznaju i prilaze nam baš s takvim komentarom.
SAMOPOZITIVNO: Uđete li ponekad u fazu kada ostanete bez ideja i što tada poduzimate, kako pronalazite iznova inspiraciju?
Naravno, mislim da se to događa svim kreativcima, izgubiš se “po putu” tokom dizajn procesa ili dođeš u neko stanje kreativne “blokade”. Najčešće se vratim na početak, na analizu ili zadatak i pokušam vratiti fokus na ono što zapravo želim iskomunicirati i koji su nam ciljevi tog projekta. Često porazgovaram s kolegama u studiju i onda zajedno dođemo do nekih rješenja koja bi mogla funkcionirati.
SAMOPOZITIVNO: Podijelite s nama jedan svoj radni dan i otkrijte nam kako uspijevate napraviti balans između posla i obitelji?
Rano se ustajem, najčešće u 6 ujutro, tako imam neko vrijeme za sebe, a i uspijevam više toga obaviti. Većinu dana sam onda posvećena poslu i raznim aktivnostima na projektima u toku. To su često sasvim različite aktivnosti, ovisno o vrsti projekta. Najčešće radim s timom u studiju ili sam na sastancima i prezentacijama s klijentima. Često gostujem i na stručnim konferencijama kao predavač ili panelist ili kao mentor studentima te dio vremena provodim i s dobavljačima oko produkcije različitih materijala, ambalaže ili sl. Važno mi je da redovno ručam, pa u studiju imamo organiziranu dostavu zdravog obroka, svaki dan u otprilike isto vrijeme, tako da ne moramo brinuti o hrani tokom radnog tjedna. Popodne provodim s obitelji, jer dva dječaka od 6 i 12 godina dnevno trebaju i svoje vrijeme sa “starcima” 🙂
Večeri su često opet radne. Kada imate svoj posao uvijek postoji još nešto što bi ste mogli obavite, pa ako večer nije predviđena za druženje s prijateljima ili suprugom, kad djecu spremimo na spavanje ponovno se pale laptopi i obavlja se još nešto što bi bilo bolje ne ostaviti za sutra…
Za neki ispravan balans, suprugu i meni jako je važno da odvajamo vrijeme za putovanja, najčešće s djecom, ali ponekad i sami. Trudimo se što više puta godišnje otputovati na nova mjesta, ići na kraće izlete u blizini Zagreba, a vikende provoditi u kvalitetnim druženjima s djecom, obitelji i prijateljima.
SAMOPOZITIVNO: Postoji li osoba iz kreativnog svijeta koja vas inspirira i što je vaša misao vodilja?
Svakodnevno pratim sve što se globalno događa na području brendiranja, dizajna ambalaže, razvoja tehnologije i dizajn novih proizvoda i usluga. Mislim da bez takve informiranosti danas nije moguće raditi dobar dizajn. Trebate stalno pratiti što se događa i pokušati biti korak ispred. Ne bih sad isticala nikoga pojedinačno, jer se radi o cijelom nizu ljudi koje redovito pratim i čitam, od dizajnera, arhitekata, psihologa, tehnologa, inovatora, globalne i hrvatske start-up scene… nekako vezano s tim osnova misao je pokušati konstantno raditi na sebi, napredovati i učiti nove stvari kako bi na svakom novom projektu mogli dati više i postići još bolje rezultate.
SAMOPZITIVNO: Što bi ste savjetovali mladim kreativcima i grafičkim dizajnerima, kako da pronađu svoj put do uspjeha?
Uvijek pokušavam ukazati da kreativni proces počinje u fazi analize. Mladi dizajneri često krenu od kraja – od estetike ili neke kreativne ideje koja im se čini zanimljiva ili drugačija, umjesto od samog proizvoda, teme ili zadatka. Iz istraživanja same teme, područja u kojem proizvod ili usluga djeluje i koja je njegova osnovna priča i bit, treba proizaći cijela kreativna strategija i zatim iz toga dizajn. Zaključci koje dizajner donese u toj fazi dizajn proces osnova su svega kasnije. Dosljedno prenošenje tih zaključaka kroz dizajn po meni je put do uspješnog projekta.
Druga važna stvar bi bila da treba raditi, sudjelovati u što više projekata, skupljati praktična iskustva, volontirati u projektima od društvenog značaja… na svakom novom projektu možete naučiti nešto novo, upoznati zanimljive ljude koji vam mogu pomoći i napredovati.