Intervju Ivica Puljak : „Iz ove krize ćemo izaći bolji, i svijet će nastaviti napredovati!“
Znanstvenik Ivica Puljak održat će predavanje na manifestaciji Znanost za mlade u Vukovaru na temu “Kako biti i ostati optimist u ova ‘teška’ vremena?”. Povodom njegovoj gostovanja na spomenutoj manifestaciji dao je intervju za portal Samopozitivno.com
SAMOPOZITIVNO: Tko je bio Ivica Puljak bio prije nego je postao znanstvenik i fizičar?
Jedan običan dječak i mladić. Koji nikad nije mislio da će postati znanstvenik i fizičar. Premda je uvijek bio dobar učenik, među najboljima u školi, mislio je da ipak nije dovoljno niti sposoban niti pametan da bude znanstvenik. Mislio je da su znanstvenici neki supermeni, a da on nije takav niti blizu. Kad je upisao fakultet nije bio siguran da će ga završiti i onda je učio samo da prođe. Učio je tako da je pratio sva predavanja, uvijek bio u tijeku s gradivom, te učio skoro pa non-stop, i to s idejom da svi tako rade, samo da prođu ispit. A kad su došli ispiti, mislio je da izlazi dobiti dovoljan, a na kraju je počeo dobivati izvrsne ocjene. I onda je shvatio da možda postoji šansa da jednog dana bude znanstvenik. To se i ostvarilo i Ivica je danas sretan, zadovoljan i optimističan čovjek.
SAMOPOZITIVNO: U našoj javnosti ste se istaknuli 2012. kada ste bili voditelj timova koji su otkrili Higgsov bozon jedan od najvećih otkrića u fizici posljednjeg desetljeća? Kakav je to bio osjećaj i možete li riječima opisati taj trenutak?
To je bio najuzbudljiviji trenutak moje profesionalne karijere. Fiziku sam počeo ozbiljno raditi nakon diplome 1994. godine i od tada do 2012. godine sam sudjelovao u potrazi za Higgsovim bozonom. Na tome sam radio svaki dan, ali doslovno. Skoro da svih tih godina nisam imao odmora, a radili smo jako puno, ponekad tako da ne bismo spavali po cijelu noć i tako barem jedan dan u tjednu, dug niz mjeseci. Na potrazi za Higgsovim bozonom radilo je nekoliko tisuća ljudi iz cijelog svijeta, a ja sam vodio tim od 100-tinjak ljudi na jednom specifičnom zadatku, za kojeg se u konačnici pokazalo da je najbolji i najprecizniji način za pronalazak i mjerenje svojstava ove čestice. Trenutak u kojem smo shvatili da smo ga pronašli je bio 14. lipnja 2012. godine u 18h poslijepodne, kada smo svi zajedno pogledali u podatke (do tada smo zabranili da se gledaju podaci, kako bismo osigurali da svi budemo neovisni) i shvatili da smo pronašli Higgsov bozon. Bio je to čudesan trenutak, zbog kojeg mi i sada, kada se toga sjetim, „zaigra srce“.
SAMOPOZITIVNO: Smatrate li da je ovo ključni događaj u razvoju vaše karijere ili očekujete još neka značajna otkrića?
Mislim da je to bio ključni trenutak moje karijere, barem do sada. Naravno da se nadam kako ćemo pronaći i neke druge stvari u budućnosti, ali moram i sam priznati da su šanse da ćemo pronaći nešto tako važno dosta male, iako se u znanosti nikad ne zna. To i jeste ljepota znanosti – otvorenost za iznenađenja, doduše ugodna i neugodna. Mi se uvijek nadamo ugodnima.
SAMOPOZITIVNO: Jednom ste izjavili da budućnost cijelog svijeta ovisi o znanju i znanosti. Što mislite pod znanjem i kuda ide moderna znanost?
Mislim da je 21. stoljeće vrijeme ne samo znanja nego i znanosti. Pod tim mislim da je svjetonazor modernog čovjeka usko povezan sa znanošću, sa spoznajama i načinom razmišljanja kojeg nas uči moderna znanost. To je povezano s kritičkim spoznavanjem svijeta oko nas, s idejom da sve što znamo moramo provjeriti eksperimentima, da postoji prirodan svijet, koji se ponaša prema zakonima prirode. Moderna znanost je skup ideja i znanja na kojima je temeljen moderan svijet i budućnost svakog ljudskog bića, a i cijelog ljudskog roda ovisi o tome hoće li ljudi i dalje nastaviti graditi svijet na temeljima znanosti. Mislim da hoće. Moderna znanost je možda i najzdraviji dio našeg društva, ona ujedinjuje ljude i gradi sve bolji svijet, iz dana u dan.
SAMOPOZITIVNO: U kojoj mjeri se kao znanstvenik osjećate odabranim i posebnim? Koja je vaša misija?
Ne osjećam se niti odabranim niti posebnim, nego u meni prevladava osjećaj zahvalnosti društvu što mi je omogućilo da se bavim znanošću. Ja svoju plaću dobivam od javnih sredstava, što znači da me financiraju građani Hrvatske. Zato veliki dio svoga vremena posvećujem širenju znanstvenih ideja, vraćajući tako barem dio „duga“ kojeg osjećam prema svim građanima, od najmanjih do najvećih. To je jedan dio moje misije. A drugi je osobni, da shvatim kao funkcionira priroda, kako je nastao svemir, kako se razvijao, od čega se sastoji, što je život, kako je nastao, kako se razvijao, postoji li život negdje drugdje u svemiru, što je svijest, … i još mnogo drugih pitanja.
SAMOPOZITIVNO: Osim istraživanja, bavite se i popularizacijom znanosti. Držite predavanja od vrtićke dobi po školama i rado se odazivate na pozive. Uskoro ćete gostovati na manifestaciji Znanost za mlade u Vukovaru i u vrijeme Covid 19 pričat ćete o optimizmu. Kako po vama funkcionira optimista i što nam je dobroga donijela pandemija?
Mislim da je optimist čovjek koji realno gleda na svijet oko sebe i svjestan je kako svijet danas izgleda. Zahvaljujući znanosti i humanizmu svijet je danas bolji nego ikad prije. Nikada u povijesti nije bilo manje gladi, siromaštva i nasilja, a ljudi nikad nisu bili zdraviji, pismeniji i sretniji. Naravno, nitko ne tvrdi da je svijet idealan i da ne treba biti bolji. Vrlo vjerojatno će, ako nastavimo i dalje graditi svijet na istim temeljima znanost i humanizma, biti sve bolje u budućnosti. Krize su moguće, kroz jednu upravo i prolazimo, ali ćemo mi i iz ove krize izaći bolji, i svijet će nastaviti napredovati. Hoće li to biti za par mjeseci ili par godina, ne znam, ali poprilično sam uvjeren da ćemo nastaviti napredovati i možda za jedno 50-tak godina budemo izgradili svijet koji su sanjali svi pjesnici u povijesti – svijet bez siromašnih i gladnih ljudi, svijet bez nasilja, svijet u kojem su svi ljudi pismeni i u kojem je većina ljudi sretno. Pomisao da će to biti svijet u kojem će živjeti, ili još bolje, kojeg će izgraditi, naša djeca i unuci me ispunja srećom i zadovoljstvom.
SAMOPOZITIVNO: U vrijeme karantene vi ste pokrenuli putem Facebook live platforme snimke i predavanja za mlade s kojima ste otvarali vrlo zanimljive teme o evoluciji, galaksijama, svemiru, atomima, kvantnoj fizici. Smatrate li da je ovakav način komunikacije upravo prednost koju nam je donijela pandemija ili ćemo se tako još više otuđiti jedni od drugih pridržavajući se socijalne distance?
U biti sam namjeravao ovakvu vrstu predavanja pokrenuti i prije, a pandemija i karantena su samo to ubrzali i „natjerali“ me da to konačno i napravim. Mislim da su društvene mreže, video predavanja i ostali načini komunikacije donijeli nove mogućnosti u širenju ideja i u budućnosti će trebati kombinirati takve načine komunikacije s klasičnim predavanjima i direktnim susretima s ljudima. U svim dijelovima život treba tražiti balans, pa tako i ovdje. Moderni alati i tehnologije su nam uvijek do sada, ako ih pravilno koristimo, donosili dobre stvari, pa očekujem da se njihovim korištenjem nećemo otuđiti, nego čak suprotno, da ćemo se, na neki način, zbližiti.
SAMOPOZITIVNO: Koliko će ovo s pandemijom po vama trajati i što nas čeka u budućnosti? Ima li smisla boriti se protiv nepoznanica poput Covid 19 ili ju trebamo prihvatiti ?
Za ova pitanja je puno bolji profesor Đikić, s kojim ćemo biti zajedno u Vukovaru. Mislim da će virus još dugo vremena biti s nama i trebamo se navikavati na suživot s njim. Moramo biti oprezni i odgovorni, slušati što kažu stručnjaci, nadati se da će cjepivo brzo biti spremno i sigurno i onda se pomalo vraćati normalnom životu, uz lekcije koje smo naučili. Nadam se da ćemo svi zajedno shvatiti važnosti higijene, odgovornog ponašanja i vrijednosti znanja i struke, te da ćemo također shvatiti da velike probleme možemo riješiti kao ujedinjena globalna civilizacija, čija najdublja poveznica su znanje i znanost.
SAMOPOZITIVNO: Kakvo je vaše mišljenje o teorijama zavjere i kako komunicirati argumentirano s raznim grupacijama za i protiv cjepiva?
Mislim da neki ljudi prihvaćaju teorije zavjere ili imaju prema njima pozitivan stav isključivo radi strahova. Stoga treba raditi na umirivanju ljudi i širenju ideja o važnosti znanja, treba raditi na obrazovanju djece i odraslih i na takav način se boriti protiv krivih ideja. S druge strane, ljudi i grupacije koji namjerno i zlonamjerno šire teorije zavjere treba minimizirati i pokušati smanjiti njihov utjecaj na javno mišljenje. Mislim da je uloga znanstvenika i popularizatora znanosti tu važna, da se hrabro i odvažno, ali pažljivo i pametno uključe u javne rasprave i široj javnosti objasne koja je važnost znanja i kako se na budućnost može gledati s nadom i optimizmom ako se znanost i humanizam prihvate kao temelji društva i cijele civilizacije.
SAMOPOZITIVNO: Što ćete poručiti mladima u Vukovaru i gdje vidite vašu profesionalnu budućnost u Hrvatskoj ili negdje dalje?
Mladima ću poručiti da se ne boje budućnosti. Da oni danas žive u svijetu koji je bolji nego ikad i da će vjerojatno biti sve bolji. A kako će se oni snaći u tom svijetu ovisi u najvećoj mjeri o njima samima, o tome koliko budu spremni prihvatiti ideje znanosti i znanja, te koliko budu spremni raditi na sebi i na odnosu s drugima. Ja svoju profesionalnu i osobnu budućnost i dalje vidim u Hrvatskoj, ali se također osjećam i građaninom svijeta. Taj osjećaj mi daje znanost, jer je ona univerzalna i pripada svim ljudima, bez obzira na njihovu nacionalnost, boju kože, kulturu i bilo koju drugu karakteristiku njihovog identiteta. To je jedna od ljepših strana znanosti – pomaže vam da se svugdje gdje dođete osjećate kao kod kuće, jer vi pripadate cijelom svijetu i cijeli svijet pripada vama.
Hvala,
Mara Majstorović, urednica portala samopozitivno.com
