Ima ih po cijelom svijetu: Podučavaju, istražuju, pišu knjige… Hrvatski znanstvenici otkrili su svoje želje i brige za 2019.
Vodeće hrvatske znanstvenike upitali smo čime se bave, kakvi su im planovi u sljedećoj godini te što bi najviše voljeli da se dogodi u znanosti. Evo što su nam odgovorili.
Gdje su danas, što trenutno rade i čime će se u sljedećoj godini baviti naši znanstvenici, zanimalo nas je pa smo ih zamolili da nam to sami kažu. Do njih i nije tako lako doći. Ima ih po cijelom svijetu; podučavaju, istražuju, pišu knjige i smišljaju nove lijekove, izume i ideje. Ima ih doista svugdje. Neki su trenutno u Hrvatskoj, drugi rade i stvaraju u Australiji, Škotskoj, Njemačkoj, Sjedinjenim Državama, Sloveniji…
Istražuju fenomene lažnih vijesti i utjecaj migranata na društvena zbivanja. Bore se protiv smrtnosti djece u najsiromašnijim dijelovima svijeta. Pokušavaju shvatiti mehanizme mutacija koje vode razvoju bolesti, liječiti tumore i istražiti neželjene učinke lijekova. Vode rasprave o poboljšanju čovjeka i dizajniranju beba, proučavaju trusna područja na Zemlji i istražuju crne rupe u svemiru. Žele proniknuti u tajne tamne materije i energije koje upravljaju sudbinom svemira i objasniti misterij nastanka života.
Brine ih zagađenje okoliša, opća nebriga prema planetu i dogmatski pristup učenju te žele manje birokracije u poslu i bolju znanstvenu edukaciju mladih; ili da ljudi jednostavno pronađu malo vremena, podijele ga s drugima i uživaju u životu. Pa pročitajmo što to rade i što žele neki od naših najvećih umova.
Igor Rudan, biomedicina i zdravstvo
Prof. dr. sc. Igoru Rudanu, profesoru međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Usherovom institutu Sveučilišta u Edinburghu, prioritet postaje prenošenje znanja koje je čovječanstvo steklo u 21. stoljeću drugim ljudima na popularan način. To se posebno odnosi na mlade ljude, koji tek trebaju izabrati karijere. Trenutno piše ‘Tetralogiju o 21. stoljeću’. Publika je vrlo dobro prihvatila prve dvije knjige iz te serije: ‘Točna boja neba’ koja se bavi se napretkom znanosti i ‘Zao zrak’ koja govori o napretku medicine. Obje knjige sad se prevode se na strane jezike.
Sljedeće godine radit ću: U 2019. nadam se objavljivanju treće knjige, koja će se baviti tehnološkim napretkom i njegovim utjecajem na svakodnevni život ljudi, a četvrta bi se trebala pozabaviti pitanjem prilagodbe na sve brže promjene u 21. stoljeću. Vjerujem kako bi te četiri knjige trebale činiti cjelinu koja bi mnoge mlade ljude mogla dobro pripremiti na izazove 21. stoljeća i omogućiti im što bolje razumijevanje procesa koji se trenutno odvijaju, kao i napretka koji nas tek čeka.
Proteklih petnaestak godina puno sam vremena i truda posvetio problemu smrtnosti djece u svijetu, posebno u najsiromašnijim zemljama Afrike i jugoistočne Azije, te smanjenju smrtnosti putem raznih javno-zdravstvenih intervencija i povećane efikasnosti ulaganja u zdravlje stanovništva siromašnih zemalja. Zahvaljujući brojnim naporima velikog broja ljudi, smrtnost djece u svijetu od 2001. do danas prepolovljena je, ali u svijetu i dalje svake godine umire šest milijuna djece, što je također neprihvatljivo. Nakon već postignutih uspjeha u suzbijanju najčešćih zaraznih bolesti djece, u idućoj godini planiram se posvetiti definiranju prioriteta u suzbijanju uzroka smrti djece koji i dalje djeluju, ali do sada nisu bili u prvom planu. Poput anemije srpastih stanica u Africi, sindroma iznenadne dojenačke smrti, pa čitavog niza genetski uvjetovanih poremećaja metabolizma te prevencija nesreća koje pogađaju malu djecu, poput padova, utapanja, gušenja, ali i onih u prometu zbog nedovoljnih sigurnosnih mjera na prenapučenim prometnicama u zemljama u razvoju. To su izazovi za narednih desetak godina u kojima svjetska zajednica mora postići napredak.
U 2019. želim: U biomedicini najviše bih volio kada bismo postigli značajne prodore u razumijevanju rada mozga. Bilo bi zanimljivo razumjeti materijalnu, tj. biološku podlogu svijesti, misli, pamćenja, ideja, kognitivnih sposobnosti te spavanja i budnosti. Silno bi me zanimalo kad bi fizičari na zadovoljavajući način uspjeli objasniti što je to vrijeme. Prioritet postaju i grane znanosti koje se bave mogućim novim idejama o tome kako riješiti probleme povezane s općim zagađenjem okoliša te zbrinjavanjem plastičnog i drugog otpada i održavanjem zraka, pitke vode i tla nezagađenima, kao i njihovo čišćenje. Također, zanimao bi me svaki napredak prema izvorima energije koji će čovječanstvu omogućiti održiv daljnji razvoj.
Ivan Đikić, molekularna biologija
Glavna tema laboratorija prof. dr. sc. Ivana Đikića je razumijevanje tumorskih oboljenja i utjecaj bakterija na metastaziranje tumora. Tumori su sve raznolikiji zbog brojnih promjena i novih mutacija pa se pojavljuju u sve ranijoj dobi. Uz to, bakterije u našem organizmu mogu dodatno utjecati na tumorske stanice, potičući njihovo metastaziranje. U organizmu čovjeka postoji više bakterijskih stanica, ima ih oko 40 trilijuna, nego samih ljudskih stanica koji je 30 trilijuna. To su veliki izazovi i potreban je interdisciplinarni rad brojnih znanstvenika ukoliko želimo biti uspješni, upozorava Đikić.
Sljedeće godine radit ću: U siječnju započinje s radom Frankfurt Cancer Institute, novi onkološki znanstveni centar u Njemačkoj. Na kompetitivnim natječajima dobili smo oko 116 milijuna eura za rad i pokretanje tog centra. U Genentechu u San Franciscu istražujem bakterije otporne na sve poznate antibiotike. One su prema Svjetskoj znanstvenoj organizaciji jedna od najvećih opasnosti u svijetu u sljedećih 50 godina. U Max Planck institutu otvaram laboratorij i radit ću na strukturalnoj biologiji najveće membranske organele u ljudskim stanicama.
U 2019. želim: da se značajno poboljša uspješnost liječenja tumora. U tom smislu obećavajuća su nova otkrića u području imunoterapije. U bazičnoj znanosti želio bih da se unaprijedi znanstvena edukacija mladih i unaprijedi inderdisciplinarna kultura rada na velikim znanstvenim izazovima.
Foto: Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/
