Hygge doživljaj – opuštajuća magija pričanja priča
Zbog promijenjenih motiva putovanja, razvoja ekonomije doživljaja i tehnoloških inovacija kroz proteklih nekoliko godina pričanje priča u turizmu postalo je iznimno važno. Do promjena je došlo u prezentaciji proizvoda i usluga, ali i u turističkom vođenju po destinaciji.
Kad dođete u neku novu destinaciju uobičajeno je da je prvo upoznate u pratnji turističkog vodiča. Najčešće, kad se radi o grupnom putovanju. Rijetko tražimo turističko vođenje za samo nekoliko ljudi, iako je to više praksa u gradovima zapadne Europe.
Piše: Silvija Podoljak/Samopozitivno.com
Gostima najviše ostanu u sjećanju turistički obilasci vezani uz zanimljivosti, različite legende iz prošlosti i, naravno, priče. Priče čujemo prve, a vrlo često ih dugo vezujemo uz pojedinu destinaciju, a samim time i pamtimo.
Danas je pričanje priča vrlo snažan način da se predstavi destinacija, ali i da se komunicira s gostom. Priče su ilustrativne, lako se pamte i kreirane su tako da ostave emocionalnu poveznicu s gostom. Dobra priča potiče gosta i olakšava gostu daljnje prenošenje poruke o destinaciji.
Kad kreiramo priče naših destinacija nije važno što želimo reći nego je važno što želimo da naš gost čuje, zapamti i dijeli kao inspiraciju iz naše destinacije. Tako onda postavljamo i priče.
Što je to što sadrži jedna dobra priča?
- Prije svega, važno je privući pažnju vašeg gosta. Taj sadržaj koji ćete mu „dati“ mora u gostu izazvati osjećaj motivacije, entuzijazma i inspiracije.
- Također je važno ispričati priču na lako pamtljiv način i to tako da se ne koriste komplicirane riječi, ali i da se ne dijeli previše informacija. Zainteresirajte svoje goste da nastave istraživati sami u destinaciji i da ih priča potakne da požele naučiti više.
- Kada pričate priču nastojite da ona bude osobna, da je povezana s vama i vezana uz subjekt priče jer tako će se i gosti lakše identificirati s njom.
- Ono što je posebno važno jest da priča koju pričate mora biti utemeljena na istini. Naravno, da je moguće dodati elemente koji će je učiniti zanimljivijom, lako pamtljivom i drugačijom, ali svakako mora biti autentična.
- U pričanju priča treba obratiti pažnju na publiku. Kao i kad pripremate govor, važno je kome pričate. Tko vas sluša? Kome se obraćate? Nećete isto pričati djeci, studentima, pojedinim specijaliziranim grupama odraslih. Svakoj se grupi obraćate na način prilagođen njima jer je važno da u cijelu priču uklopite njihove emocije. Emocijama se međusobno povezujemo.
Vaši gosti žele kupiti priču koja ih inspirira, koja ih povezuje s destinacijom, dijeli njihovu poruku i čini magiju od njihovog posjeta.
U turizmu to predstavlja jedan koncept koji je usmjeren na goste koji traže nešto više od samog proizvoda i usluga, a to sve povezuje javni sektor, poduzetništvo, tehnologiju, inovacije i kreativnost destinacije.
Možemo gledati na taj doživljaj kao na pomak u razmišljanju, kao da razmišljamo „out of the box“, ne onako kako smo navikli jer gost želi platiti taj osobni doživljaj koji mu nudi destinacija.
Radite na tome da prvo dajete ljudima vrijednost, izgradite odnose, pomaknite način razmišljanja, transformirajte njihove misli i tek tada će ti gosti doći i željeti će platiti za taj proizvod ili uslugu koju nudite. Neće tražiti popuste jer znaju da dobivaju vrijednost za svoj novac.
U prošloj godini jedna je riječ proglašena za riječ godine, a vezana je uz način života i putovanja koji nema fokus na materijalnim, već na duhovnim vrijednostima i možemo ga vezati uz pričanje priča.
Naime, Collinsov engleski rječnik proglasio je nordijsku riječ “hygge” za riječ 2016. godine.
Prijevod te riječi vezan je uz riječ udobnost, blagostanje. Naime, Danci su pod tim nazivom brendirali cijeli koncepciju života vezanu uz antistresan život.
Hygge predstavlja koncepciju života u kojem je važno vrijeme provedeno s ljudima do kojih vam je stalo, bez stresa, uz šalicu vruće čokolade, finog domaćeg objeda, pucketanje vatrice iz kamina te ono na čemu je naglasak jest da budemo u sadašnjem trenutku. Ljudi koji žive tu koncepciju života primarno imaju potrebu za mirom, udobnosti, sigurnosti mjesta kamo putuju. To očekuju i od svojih domaćina. Žele da dijele iste vrijednosti i da to osjete kad su njihovi gosti.
Oni vole vrijeme koje provedu sami sa sobom, svojom djecom, svojom obitelji i najmilijima i da ne misle na negativne i stresne događaje iz svoje prošlosti niti se bave projekcijama straha u budućnosti. Žive punim plućima, ali sada i ovdje prepoznavajući životno zadovoljstvo u malim stvarima koje čine razliku.
Danci, doista, žive takvim životom u kojem predano rade do 17 sati, bez velikih pauzi, časkanja i druženja uz kave, cigarete i čaj. Vole svoje vrijeme koje poslijepodne provode sami uz knjigu, domaće kolače i u krugu obitelji.
Međutim, zašto je hygge odjednom postao tako tražen fenomen?
Znamo da naši ljudi zapravo od ranog jutra do kasne večeri žure za raznim obvezama, na poslu su od jutra do sutra i nemaju previše vremena za sebe i svoju obitelj. Upravo zato nam je ta koncepcija vrlo nedostižna, ali i jako primamljiva. Naravno radi se ovdje i o vrlo sređenoj situaciji u njihovoj državi, ali i drukčijem mentalitetu ljudi.
I dalje putnici traže oaze mira na svojem putovanju, a mi im to na svojim imanjima, gospodarstvima i destinacijama itekako možemo pružiti.
Autentične lokacije i ponuda u svakom mjestu, gradu pa i cijela država mogu biti izvrsne podloge za kreiranje priča i doživljaja u što svakako treba uključiti i turističke i marketinške agencije jer one mogu tu našu priču pretvoriti u dobro osmišljen i odlično promoviran turistički proizvod.
Prema jednom razmišljanju hygge koncept nas na neki način miče od problema, pokušavamo ne vidjeti ono što trebamo rješavati, drugi u tome vide filozofiju samo pomoći i ugodne rituale koji nam pomažu da se osjećamo bolje. U svakom slučaju, volimo kad nas na taj način netko tetoši. Pa zašto ne bismo to učinili sami za sebe, ali i svoje goste.
Ponudite svom gostu upravo ovaj „hygge“ doživljaj uz upaljene svijeće, zvukove pucketanja drva u kaminu, zdrav, domaći doručak, jutarnji čaj u prekrasnim porculanskim šalicama, romantičnu večeru za dvoje ili pak opuštanje u mirisnoj kupki uz čašu domaćeg vina. Sve su to „hygge“ rituali po koje dolazi gost koji redovito traži i priču na izvornim lokacijama na kojima mi, turistički djelatnici, stvaramo doživljaje.