Hrvatski fizičar, jedan od najinteligentnijih ljudi na svijetu, objavio slikovnice koje približavaju fiziku najmlađima. Čitati smiju i stariji
Tko kaže da fizika ne može biti zabavna i da je ne mogu shvatiti i oni najmlađi? Fizika za djecu, nova biblioteka Školske knjige, objašnjava fizikalne zakonitosti i povezuje ih s jabukama i malinama, lišćem i čili papričicama, a djeca uče o fizikalnim pojmovima igrajući se uz pomoć slovarice.
Autor serijala Fizika za djecu je dr. sc. Nikola Poljak, fizičar i izvanredni profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj stručnjak za fiziku elementarnih čestica poznat je i kao jedan od najinteligentnijih ljudi na svijetu – njegov je IQ 183, a oni koji su ga imali prilike upoznati uživo ili putem ekrana oduševljeni su njegovim zanosom kojim svoje veliko znanje prenosi drugima putem tribina, predavanja, televizijskih i radijskih nastupa, knjiga, a sada, eto, i slikovnica.
‘Slikovnice pokrivaju neka od osnovnih područja fizike što su bliža svakodnevnom iskustvu’, objašnjava Poljak. No kako te osnovne pojmove, matematički i fizikalno jako strogo definirane, prenijeti mlađim uzrastima, opisati manje matematičkim jezikom, a da se u tom procesu ne izgubi nešto informacije? Kako djetetu objasniti što je sila ako se ne smije koristiti riječ ubrzanje?
‘Rano znanstveno obrazovanje djece ima ogroman učinak na formiranje stava i načina razmišljanja. Istraživanja pokazuju da većina djece mišljenje o znanosti, pozitivno ili negativno, formira do sedme godine života‘, objašnjava Poljak. ‘Oni trebaju biti velik dio ciljane publike ako želimo znanstveno osvijestiti cijelu zajednicu.’
Kako prenijeti bitno
U posljednjih pet, šest godina pojavile su se slikovnice iz raznih dijelova znanosti u serijalima s nazivima for babies i slično. No u tim slikovnicama uglavnom se radilo o nabrajanju pojmova, a ne o pokušaju cjelovitog približavanje jedne grane fizike ili barem nekog bitnog segmenta te grane mlađima.
‘Osnovnu ideju o Newtonovim zakonima učenici stječu tek krajem osnovne škole, a na tim zakonima počiva suvremena civilizacija’, upozorava Poljak. ‘Iako je precizan izričaj fizikalnih zakonitosti zahtjevan, osnovna ideja iza njih može biti dovoljno pojednostavljena da se ne iskrivi previše, a prenese osnovnu informaciju.’
Kao i za izradu drugih udžbenika ili knjiga, i za slikovnicu potrebno je vrijeme. Najveći fokus postavljen je na suradnju s ilustratoricom Tenom Leticom.
‘Ona po struci nije znanstvenica pa smo zajedničkim naporima zaključivali što osoba iz neznanstvene zajednice zna i razumije, a koji pojmovi su nejasni ili čak pogrešno zamišljeni‘, objašnjava Poljak. ‘Klasičan primjer toga je atom – svi ga zamišljaju kao mali sustav planeta, no istina je vrlo daleko od toga.’
Što i koliko djeca uopće mogu shvatiti o fizici?
‘Djeca od malih nogu stječu činjenično znanje, a apstraktnije ideje kasnije formiraju. No ako već imaju neke činjenice od kojih mogu krenuti, onda će i apstraktne ideje formirati na pravilan način’, kaže Poljak. ‘Ako dijete prepoznaje činjenicu da toplina uvijek prelazi s toplijeg na hladnije tijelo, onda neće kasnije u životu misliti da ako zimi otvori prozor, hladnoća ne ulazi nego da toplina izlazi iz prostorije.’
Je li fizika doista toliko teška, pokazuju to i rezultati na državnim maturama, ili se podučava na pogrešan način? Jesmo li po tome različiti od drugih zemalja ili jednostavno fizika i matematika nisu za svakoga?
Usklađivanje kurikuluma
‘Fizika ne zanima velik broj djece pa nemamo puno fizičara, a velik dio te nezainteresiranosti dolazi iz škola’, uvjeren je Poljak. ‘Nažalost, poticanje zanimanja mladih osoba nije jednostavan posao. Posljednjih godina trudimo se uskladiti kurikul fizike s modernim potrebama i drugim zemljama kako bismo možda pobudili malo više interesa, no da bismo znali uspijeva li se u tome ili ne, potrebno je gledati rezultate na dugoročnim vremenskim skalama.’
O Poljaku se svojedobno pisalo kao jednom od najpametnijih ljudi na svijetu, koji ima IQ 183. Pa kako je to biti toliko inteligentan?
