Geološki park Biokovo-Imotska jezera za dvije godine u mreži UNESCO-a
U svibnju ove godine Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja poslali su pismo namjere, u srpnju su prezentirali projekt, nakon čega su od njih dobili pismo podrške.
Nacionalno Povjerenstvo za UNESCO geoparkove RH poslalo je UNESCO-ovu Vijeću svjetskih geoparkova sa sjedištem u Parizu dokumentaciju za prijavu i pristupanje područja Geopark Biokovo-Imotska jezera u mrežu UNESCO-ovih svjetskih geoparkova.
Inicijativa pokrenuta 2018.
– Time je završeno jedno veoma važno poglavlje na našem putu prema konačnom cilju da postanemo Geopark pod UNESCO-ovom zaštitom – ističe Luka Kolovrat, direktor TZ Imota. Dolazak UNESO-ovih evaluatora očekuje se na ljeto, a bude li sve po planu, proglašenje Geoparka Biokovo-Imotska jezera u iduće dvije godine. – Inicijativa je pokrenuta 2018. godine kada su Nacionalnom povjerenstvu prijavili projekt Geoparka Imotska jezera, a istodobno je sličnu inicijativu imao i Park prirode Biokovo. Stav Povjerenstva je bio da se inicijative objedine te da zajedno pristupimo ovom projektu – kaže Kolovrat. Mnogo je razloga takvom stavu, kaže, a jedan od njih je da prostor Imotske krajine s Parkom prirode Biokovo čini geološki, geomorfološki i krajobrazno jedinstven prostor dinarskog krša te bi se zajedničkom prijavom iskoristili potencijali oba područja na dobrobit lokalne zajednice.
– Krajem 2018. i u 2019. godini odrađena su vrlo složena i sveobuhvatna geološka istraživanja područja Imotske krajine koja je naručio Grad Imotski i koja su bila temelj za buduću prijavu. Geološku brošuru Imotske krajine izradio je Geološki institut. Istodobno, vodili smo intenzivne pregovore s predstavnicima PP Biokovo oko zajedničke prijave, definiranja imena, sjedišta, granica, obuhvata, upravljanja Geoparkom i sl. Krajem 2019. godine geološka brošura predstavljena je javnosti i utemeljena je udruga Geopark Imotska jezera koja je preuzela vođenje, operativne poslove i koordinaciju od TZ Imote – iznosi kronologiju Kolovrat. U svibnju ove godine Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja poslali su pismo namjere, u srpnju su prezentirali projekt, nakon čega su od njih dobili pismo podrške. – Ta podrška nam je bila novi vjetar u leđa i krenuli smo u izradu aplikacijskog elaborata te prikupljanje kompletne dokumentacije koja je zahtijevala uistinu složen proces. Uslijedio je višemjesečni intenzivan rad u kojem smo, osim elaborata od pedeset stranica, usporedno krenuli u prikupljanje i izradu velikog broja stručnih karata područja. Također smo zatražili i dobili ukupno deset pisama potpore najvažnijih nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija. Aplikacijski elaborat nedavno smo prezentirali Nacionalnom povjerenstvu RH putem videolinka , a članovi tog povjerenstva dostavili su nam određene prijedloge i sugestije. Nakon što smo doradili elaborat, Povjerenstvo je cjelokupnu dokumentaciju proslijedilo UNESCO-ovu Vijeću za svjetske geoparkove, a dobili smo obavijest da je naša prijava zaprimljena na razmatranje, čime smo ušli u proces pristupanja – govori Kolovrat.
Dolazak evaluatora
Idući korak je dolazak UNESCO-ovih evaluatora na ljeto, a do tada ih čeka još puno posla.
– U idućem periodu trebamo realizirati dio aktivnosti iz plana upravljanja, označiti stotinjak lokaliteta koje smo naznačili kao geološku, prirodnu i kulturnu znamenitost, označiti geološke staze, odraditi edukacije za agencije, iznajmljivače, OPG-ove i sl. koji bi trebali postati partneri Geoparka, izraditi dvojezičnu web-stranicu, promotivni video, tiskati brošure te različite promidžbene materijale i sl. – najavljuje Kolovrat. Geoparkovi UNESCO-a su jedinstvena geografska područja međunarodnog značaja kojima se upravlja holističkim konceptom zaštite, obrazovanja i održivog razvoja. – UNESCO-ov brend će dovesti do prepoznatljivosti našeg područja na svjetskoj razini.
Otvaranjem inovativnih obrta i novih radnih mjesta potiče se stvaranje novih izvora prihoda u sklopu geoturizma, osnažuje se lokalna zajednica, a istovremeno geološka, prirodna i kulturna baština područja ostaje zaštićena. Smatramo da ovaj komadić planeta neprocjenjivog bogatstva na kojem imamo privilegij živjeti, a upravo smo mi njegovi baštinici, zaslužuje postati dio UNESCO-ove obitelji na ponos nama i generacijama koje dolaze – kaže Kolovrat.
Izvor: Lokalni.hr
