Genijalno otkriće znanstvenika: opasne gljivice koje bujaju u Černobilu mogle bi imati revolucionarnu primjenu, a ključnu stvar dijele s ljudima
Gljivice koje bujaju u razrušenom i napuštenom nuklearnom reaktoru u Černobilu mogle bi uskoro dovesti do velikog otkrića koje bi nam omogućilo zaštitu od štetnog zračenja.
Nakon černobilske katastrofe gljivice su bile prvi mikroorganizmi koji su se pojavili na mjestu havarije. U uništenom reaktoru uspjele su preživjeti i razmnožiti se unatoč zračenju.
Začuđeni činjenicom kako su gljivice mogle preživjeti tako ekstremne uvjete, znanstvenici su ih počeli proučavati i oduševilo ih je ono što su otkrili.
Otkrilo se da neke vrste (Cladosporium sphaerospermum, Cryptococcus neoformans i Wangiella dermatitis) mogu izdržati zračenje otprilike 500 puta veće od normalnog.
Štoviše, zračenje koje je pogubno za ljudska bića njima je postalo hrana, koju upijaju i pretvaraju u energiju.
Gljivice su se uspjele prilagoditi radijacijskoj aktivnosti, a ključ njihova preživljavanja krije se u melaninu.
Kao što znamo, melanin je pigment koji ljudsku kožu čini tamnijom. Isto tako, poznato je da ljudi svjetlije puti imaju manje melanina u koži, a ljudi tamnije puti više, te da je koža svjetloputih puno osjetljivija, brže izgori na suncu i sklonija je alergijskim reakcijama.
Znanstvenici su zaključili kako na isti način kao što melanin štiti ljude od štetnog ultraljubičastog zračenja, tako i gljivici iz černobilskog reaktora omogućava preživljavanje i hranjenje ekstremnim zračenjem.
Kao što biljke fotosintezom pretvaraju ugljikov dioksid i klorofil u kisik i glukozu, tako ta gljivica radiosintezom pretvara štetno zračenje u energiju.
Upravo je ta radiosinteza zainteresirala znanstvenike koji su proučavali gljivicu Cryptococcus neoformans, s kojom eksperimente provodi znanstvenik NASA-e Kasthuri Venkateswaran.
On vjeruje da se izvlačenjem njezine moći upijanja zračenja te njezinom reprodukcijom u obliku lijeka može napraviti efektivno sredstvo zaštite protiv štetnog Sunčeva zračenja. Bio bi to svojevrsni “sunčani blok” protiv toksičnih zraka.
Kako piše Daily Mail, Venkateswaran smatra kako bi ovo otkriće moglo omogućiti i pacijentima da s manje bojazni idu na rendgenska snimanja i terapije zračenjem, a radnicima nuklearnih elektrana i pilotima da ne strahuju od izloženosti prekomjernim dozama zračenja.
Ta je gljivica inače za čovjeka vrlo opasna i uzrokuje gljivičnu bolest koja se zove kriptokokoza.
Međutim, Venkateswaran je uvjeren kako se ova njezina sposobnost radiosinteze može iskoristiti kao lijek.
Napredak u korištenju moći gljivica u ljekovite svrhe bio je postupan, a posljednjih godina ubrzalo ih je istraživanje uzoraka koji su poslani na uzgajanje u Međunarodnu svemirsku postaju.
Tamo je razina zračenja povišena u usporedbi s onom na Zemlji, a Venkateswaran i profesor Clay Wang sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji kontrolirali su je li tamo gljivica mutirala pod povišenim razinama radijacije.
– Kada se mikroorganizmi stave u stresnije okruženje, oni oslobađaju različite molekule, što bi moglo dodatno poboljšati razumijevanje gljivica i otkriti nam kako se mogu koristiti za razvoj lijekova koji blokiraju zračenje za ljude – objasnio je Venkateswaran.
Znanstvenici smatraju da bi se sposobnost gljivice za radiosintezu mogla iskoristiti i za napajanje električnih uređaja te da bi to mogao biti i biološki odgovor na solarne panele, odnosno još jedan obnovljivi izvor energije.
Izvor: Slobodnadalmacija.hr
