Dr. Lidija Gajski: Slijepo povjerenje u medicinske autoritete treba napustiti
Medicina je danas nejasna i nesigurna. Gubitak kredibiliteta vodećih stručnjaka upravo je ono što treba osvijestiti i dovesti u fokus javnosti
Doktorica Lidija Gajski iznimna je osoba na našem prostoru, a i šire. Ova liječnica – specijalistica interne medicine, djelatnica Doma zdravlja Zagreb, autorica je seriozne knjige – studije »Lijekovi ili priča o obmani« (Pergamena, Zagreb, 2009.), u kojoj na krajnje meritoran način iznosi na svjetlo dana nepobitne činjenice, koje pokazuju naličje suvremene medicinske i farmaceutske struke, njihovu interesnu povezanost s krupnim kapitalom.
Angažman i trud liječnice koja je odlučila dati prednost čovjeku, a ne novcu, pokazuju da ovakav poredak vrijednosti itekako ima smisla – doktorica je Gajski, od strane čitatelja jednog domaćeg medija, proglašena osobom godine za godinu 2011., a njen je istraživački rad nedavno prepoznat i u Vijeću Europe, gdje je pozvana da gostuje s predavanjem o temama kojima se bavi.
Nekadašnja dobitnice Rektorove nagrade kao najbolja studentica Medicinskog fakulteta u Zagrebu, danas je tajnica i članica Upravnog odbora Hrvatskog bioetičkog društva.
O svojim saznanjima govori gostujući na tribinama diljem Hrvatske, koje među građanima nailaze na veliki interes, i tako na više nivoa radi na otklanjanju neznanja i neinformiranosti, što je od ključne važnosti kada je u pitanju ljudsko zdravlje.
Metoda ignoriranja
Knjigu »Lijekovi ili priča o obmani« objavili ste 2009. godine. Knjiga je tiskana u vrijeme kada se kod nas već počelo pisati i govoriti o zlouporabama i štetnim učincima koji dolaze od strane farmaceutske industrije i terapije lijekovima. Knjigom ste i formalno ušli u jedno »bojno polje« na kojemu okolnosti nisu naklonjene onima koji žele pokazati naličje jedne, u ovom slučaju medicinsko farmakološke stvarnosti. Radi se o svojevrsnoj »borbi s vjetrenjačama«, jer su s druge strane kapital i industrija farmacije, kao i cijeli zdravstveni sustav čiji ustroj to podržava…
– Istina je da živimo u vremenu korporatizma. Moć je centralizirana u rukama globalne oligarhije koja je izgradila sustav koji obeshrabruje, a nerijetko i kažnjava ljude koji smetaju i suprotstavljaju se njegovu dominantnom cilju i interesu – profitu, u zdravstvu profitu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije. Stoga moja odluka da progovorim i nije bila baš sasvim jednostavna. Presudila je moja istinoljubiva narav, kritičnost prema autoritetu i relativno neovisna pozicija. Naime, pred dosta godina otišla sam iz velikog kliničkog pogona i radim prilično samostalno u internističkoj ordinaciji doma zdravlja. Suprotno očekivanjima, osim jedne tužbe Hrvatskoj liječničkoj komori koju je ona odbacila kao neosnovanu, nisam imala većih »ometanja«.
Sustav je primijenio metodu ignoriranja. To ide do te mjere da novinari ne mogu pronaći sugovornike iz medicinske struke koji bi se sa mnom suočili. Tako je izostala mogućnost da se raščisti čitav niz problematičnih mjesta i zlouporaba u vezi s brojnim medicinskim postupcima i organizacijom zdravstvenog sustava, što je bio moj cilj i namjera.
Od objavljivanja knjige proteklo je pet godina. Vi ste, u međuvremenu, održali brojna predavanja, vrste edukacija unutar domaćeg javnog prostora. Vidite li da se u našem društvu javljaju kakvi pozitivni pomaci u smislu bolje informiranosti i rasta svijesti kod građana, kada je riječ o uzimanju lijekova, ili na primjer o cijepljenju?
– Svakako. Velik dio ljudi, premda su medicinski laici, osjeća da je sve više »nezdravog« u medicini. Kad sam ja o tome argumentirano progovorila kao insider, shvatili su da su u pravu, a i mnogi s manje uvida su »progledali«. Prije mene nitko u nas o tim temama nije govorio; danas i kumice na tržnici komentiraju kako su spuštene normale za tlak i kolesterol. Simpatično je kad mi u ordinaciji pacijenti koji me ne poznaju tumače na koji je način »izmišljena« osteoporoza. Ukazujući na problematična mjesta u vezi s cijepljenjem i pozivajući na preispitivanje svakog pojedinog cjepiva, vjerujem da sam utjecala na razmišljanja roditelja i na zahtjev onih okupljenih u inicijativi za slobodan izbor. Srećom, teme koje sam otvorila zanimljive su i novinarima bez kojih bi širenje informacija bilo nemoguće. Podrška je, doduše, došla samo iz kruga tzv. revijskih novinara; oni koji pišu o zdravstvu ne pokazuju interes za kritiku medicinske industrije i struke.
Nezainteresirana vlast
Postoje li ljudi, vaši kolege, koji na istom problemu rade tako zdušno poput vas? Većina ipak ide linijom manjeg otpora, ne suprostavljajući se dominantnim strujama, no vi upozoravate da se radi i o manjku znanja, nedovoljnoj informiranosti naših liječnika…
– U Hrvatskoj postoji još dvoje liječnika koji kvalitetno promišljaju zdravstveni sustav i nude projekte sa značajnim potencijalom unaprjeđenja zdravstvene skrbi. Dražen Gorjanski zna kako reorganizirati zdravstveni sustav da bude puno efikasniji i jeftiniji nego je danas, a Đula Rušinović Sunara zna kako interes pacijenta staviti u središte tog sustava. Do sada nijedna vlast nije pokazala interes za njihove projekte, kao ni za rješenja problema nepotrebne i štetne medicinske tehnologije koje sam ja ponudila. Te teme ne zanimaju ni naše kolege. Pritisnuti velikim brojem pacijenata i gomilom administrativnog posla, dodatno angažirani u privatnoj praksi i u privatnim projektima s medicinskom industrijom, nemaju ni vremena, ni energije, ni interesa razmišljati o zdravstvenom sustavu niti samostalno istraživati i provjeravati informacije koje dobivaju uobičajenim kanalima profesionalne edukacije. A ono što na taj način dobivaju više se ne može zvati stručnom izobrazbom, već marketingom.
