Donesena povijesna rezolucija kojom se kreće u akciju čišćenja planeta od plastike

 Šefovi država, ministri okoliša i drugi predstavnici iz 175 zemalja podržali su jučer na Skupštini UN-a za okoliš (UNEA-5) u Nairobiju povijesnu rezoluciju o okončanju zagađenja plastikom i stvaranju međunarodnog pravno obvezujućeg sporazuma do 2024. godine. Rezolucija se bavi cjelokupnim životnim ciklusom plastike, uključujući njezinu proizvodnju, dizajn i odlaganje.

Na Skupštini se tako konačno moglo čuti da je zagađenje plastikom na globalnoj razini prešlo u epidemiju koju je s postojećim pravilnicima nemoguće kontrolirati. Rezolucijom se uspostavlja Međuvladin pregovarački odbor (INC), koji će započeti s radom tijekom ove godine, s ambicijom dovršetka nacrta globalnog pravno obvezujućeg sporazuma do kraja 2024. godine.

Očekuje se formiranje pravno obvezujućeg instrumenta koji bi sadržavao različite alternative za rješavanje cjeloživotnog ciklusa plastike, zatim dizajn proizvoda i materijala koji se mogu ponovno koristiti i reciklirati, te potrebu za pojačanom međunarodnom suradnjom kako bi se olakšao pristup tehnologiji, izgradili kapaciteti te provele znanstvena i tehnička suradnja.

– Ovo je najznačajniji multilateralni sporazum o zaštiti okoliša od Pariškog sporazuma. To je polica osiguranja za ovu i buduće generacije, tako da mogu živjeti s plastikom, a ne biti osuđeni na propast – izjavila je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a.

Izloženost plastici ugrožava ljudsko zdravlje

Proizvodnja plastike porasla je s 2 milijuna tona u 1950. na 348 milijuna tona u 2017., čime je ova globalna industrija procijenjena na nevjerojatnih 522,6 milijardi američkih dolara, a očekuje se da će se do 2040. kapacitet proizvodnje udvostručiti.

Dokazano je da izloženost plastici može naštetiti ljudskom zdravlju, potencijalno utjecati na plodnost, hormonsku, metaboličku i neurološku aktivnost, dok otvoreno spaljivanje plastike onečišćuje okoliš. Plastika ugrožava više od 800 morskih i obalnih vrsta koje najčešće stradavaju u mukama kada se zapetljaju ili progutaju, najčešće plastičnu ribarsku opremu.

U oceanima godišnje završi oko 11 milijuna tona plastičnog otpada, a ta brojka bi se do 2040. godine trebala utrostručiti.

Zbog toga se cilja na kružno gospodarstvo, koje može smanjiti količinu plastike koja ulazi u oceane za više od 80 posto do 2040. godine. Također, smanjila bi se i neobrađena plastika za 55 posto, a vlade bi na račun toga do 2040. godine uštedjele 70 milijardi američkih dolara. Smanjile bi se i emisije stakleničkih plinova za 25 posto, a otvorilo bi se i 700 tisuća dodatnih radnih mjesta.

J.K./Morski.hr