Domaća tvrtka ušla je među europsku elitu, samo lani su udvostručili prihod

Varaždinski Solvis, jedini hrvatski proizvođač fotonaponskih modula, ušao je listu 1000 tvrtki koje inspiriraju Europu 2018., koju je objavila Londonska burza. I to već drugi put, a lista se objavljuje tek treću godinu.

Njen je cilj pronalaženje i promicanje najdinamičnijih i najbrže rastućih tvrtki, što samim tvrtkama može biti legitimacija prije traženja investitora ili izlistavanja na burzu, a investitorima je dobar putokaz u traženju prilika za ulaganja. U Solvisu su, doduše, već odavno prepoznali priliku i često kucaju na vrata. Kompanija je inovativna, jedina je opstala na tržištu proizvodnje solara u Hrvatskoj, raste, žilava je i veliki izvoznik – gotovo 100-postotni. U Hrvatskoj posla nema, ali je zato tražena u svijetu – izvozi od Europe do Bliskog istoka. Uza sve to je i “zelena” tvrtka, odnosno posluje u ekoindustriji, koja se s obzirom na zelenu politiku EU i brojna predviđanja o porastu obnovljivih izvora energije promovira kao industrija budućnosti. I da, ima svestranog menadžera, inovatora, osnivača i direktora Stjepana Talana, koji je iz jedne branše – farmacije – napravio veliki zaokret i ušao u drugu branšu – solarnu industriju – te uspio jednu hrvatsku tvrtku staviti na svjetsku pozornicu. Ne čudi stoga što su se našli na listi tvrtki koje inspiriraju Europu i što im investitori željni ulaska u vlasništvo kucaju na vrata. Iako je sama lista laskava i može biti indikativna te utjecati na rast tvrtki koje su se našle na njoj, Talan razvoj Solvisa trenutačno vidi drugačije. Bar za sada.

– Budući da je većina Solvisovih poslovnih partnera i kontakata iz inozemstva, od Japana preko Europe pa do SAD-a, povremeno se uz komercijalnu suradnju nude i prilike za dugoročnu, stratešku suradnju. U Solvisovoj srednjoročnoj strategiji i prema svim planovima kolega i moj prijatelj Branko Tomašić i ja nismo zainteresirani za takve poslovne poteze – vrlo je jasan varaždinski gospodarstvenik, kojeg dobiveno priznanje čak i nije iznenadilo.

S obzirom na to da je Solvis dio visokotehnoloških, inovativnih industrija i da proizvode ekološki prihvatljive te svima dostupne proizvode kao izvor energije, dobiveno priznanje više je nego očekivano.

– Stalno ulaganje u vrhunsku tehnologiju i visokokvalificirane stručnjake potencijal su za daljnji rast i razvoj – usput naglašava Talan, koji ima velike planove i inovativne ideje, ne samo za Solvis nego i za svoju drugu tvrtku Farmex, osnovanu 1993. godine.

Ta se tvrtka godinama bavila upravljanjem imovinom i financijskim ulaganjima, a da bi ostali paralelno i u farmaceutskom biznisu, 2010. godine usvajaju zastupanje i distribuciju triju američkih brendova iz područja dodataka prehrani (vitamina, minerala i proteina). U svom portfelju Farmex danas ima još nekoliko brendova humanih lijekova i medicinske kozmetike.

– Farmex je obiteljska firma i vječno će ostati u obiteljskom vlasništvu i dalje se razvijati, a Solvis bi se mogao nazvati investicijskim projektom i podložan je vlasničkom preslaganju – kaže njihov vlasnik.

Farmex je trenutačno podstanar u Solvisovoj zgradi, no nagodinu bi mogao imati vlastiti prostor. U planu je, naime, investicija od 50 milijuna kuna u poslovno-skladišno-proizvodnu zgradu (više od 5000 četvornih metara korisne površine na parceli od 20.000 četvornih metara), koja će biti u skladu s novim građevinskim i arhitektonskim rješenjima. Fasada će biti od solarnih modula koji će je napajati, planiraju i električna vozila te punionice na parkiralištu. Imat će, kaže Talan, sve inovativne solarne elemente i uvelike će biti energetski autonomna.

– U tim bi prostorima u jednom biznis-modelu Farmex iznajmljivao Solvisu prostorne i tehničke resurse ili bi i Farmex s vremenom s jednom divizijom ušao u portfelj proizvodnje specijalnih solarnih modula. Jedna je od ideja da se pokrene tvornica solarnih fasada, budući da će čitava zgrada biti obložena inovativnim obojenim solarnim modulima. Za novu investiciju završeno je projektiranje, dodaje, izvađena je građevinska dozvola i radovi su započeli. Završetak je planiran u kasnu jesen 2019. – otkriva nam Talan, inače po struci magistar farmacije.

Njegov poduzetnički put krenuo je upravo iz farmacije. Do 1990. godine radio je u ljekarni, al mu poduzetnik u njemu nije dao mira pa je pokrenuo Medifarm, tvrtku za uvoz i distribuciju lijekova. Od osnutka pa sve do 2003. godine Medifarm se dobro razvijao, kupio je zagrebački Velebit, bio je i dokapitaliziran od američkog investicijskog fonda, a onda ga je, na vrhuncu, Talan odlučio prodati njemačkom Phoenixu. Nijemci su kupili i zagrebačku Farmaciju pa su se te dvije tvrtke spojile u Phoenix Hrvatska, koji je Talan vodio pet godina, a onda je opet otišao u poduzetničke vode. Kako je u više navrata varaždinski poduzetnik priznao, pokreću ga svakodnevni izazovi i nikada mu nije bio prioritet zaraditi novac, staviti ga u banku i mirno živjeti. Ideja je bila, govori nam, s kapitalom iz prijašnjeg biznisa promijeniti branšu i okušati se u nečemu sasvim drukčijem. Budući da su sve studije i trendovi ukazivali na to da je solarna industrija jedna od najperspektivnijih i da su solarna postrojenja dugoročno najprihvatljivija kao izvor električne energije, odluka je pala upravo na tu branšu. Stoga je prije 10 godina osnovao Solvis s partnerom Mariom Čebulcom. Kriza ih očito nije spriječila, ali nije im dala ni vjetar u leđa.

Sve studije i predviđanja o rastu solarne industrije globalno su realizirane. Dapače, višestruko su premašene. Unatoč tome, Solvisu prvih godina nije bilo lako, što zbog žestoke konkurencije, dampiranja cijena, a što zbog nedostatak projekata na domaćem tržištu. Talan je, naime, pogodio potencijal branše, ali nije računao na vrijeme, odnosno da će razvoj ipak biti nešto sporiji. A i tvrtka je bila namijenjena malom hrvatskom tržištu te izvozu onoga što domaće tržište ne apsorbira. Dogodilo se upravo suprotno – danas gotovo sve izvoze, a u Hrvatskoj samo plaćaju porez i zapošljavaju. Iako su prvih godina života i poslovanja bili u gubicima, sanirali su ih vrlo brzo. Kriza u solarnoj industriji nastupila je, naime, nakon 2010. godine, a posebno su turbulentne bile 2011. i 2012. I zbog globalne krize i konkurencije s Istoka. Brojni svjetski proizvođači nisu izdržali tržišne okolnosti pa tako ni domaći novigradski Solaris i Solarne ćelije Split. I Solvisu, koji je ostao jedini na nogama, to je sve prouzročilo probleme, no, po Talanovim riječima, “samo upornost i vizija da će uspjeti premostiti sve probleme omogućila je nastavak poslovanja”. Ponešto im je pomoglo, dakako, i kad je europsko i američko tržište odbilo pritisak Kine uvođenjem antidampinških mjera, no kasnije je Solvis pronašao svoje tržište koje, očito, nije bilo i tržište kineskih konkurenata.

– Interesantno je da su mjere ukinute prije nekoliko mjeseci, a potražnja zadnja dva-tri mjeseca još i raste! – ističe Talan.

Čebulc je u međuvremenu izašao iz vlasničke strukture, a svim dostupnim resursima (ostale tvrtke iz obiteljskog biznisa, prije svega farmaceutske, ljekarničke) Talan je nastavio sam još intenzivnije raditi na razvoju tržišta većim prisustvom na sajmovima u Europi, ulaganjima u nove, modernije strojeve, inovativne, neserijske proizvode i novu organizacijsku i kadrovsku strukturu. Prvi dobri rezultati uskoro su bili vidljivi, a za snažniji iskorak bilo je potrebno još kapitala pa je Solvis 2015. godine dokapitalizirao Talanov prijatelj Branko Tomašić. Ključne bi bile 2016. i 2017. godina jer je tada varaždinska tvrtka definitivno etablirana kao pouzdan europski proizvođač solarnih modula, s velikom lepezom proizvoda.

– Posljedica toga je da su naši kupci uglavnom upravo ti koji izbjegavaju masovne serije proizvoda koji dolaze s Istoka, prije svega iz Kine – ponosno ističe Talan.

Solvisova strategija uvijek je, naime, bila ulaganje u moderne tehnologije i proizvodnja premium proizvoda. Nikada nisu bili najjeftiniji, ali su zato našli kupca koji vrednuje kvalitetu i pouzdanost, što se prelilo i na njihove kapacitete. S početnih 15 megavata (MW), digli su kapacitet na 30 MW pa na 60 MW i na trenutačnih 150 MW godišnje, što je oko 500.000 modula godišnje. Sad im je popunjenost proizvodnje 100-postotna. Talan priznaje da teško udovoljavaju partnerima vezano uz željeni rok isporuke, no zato stalno ulažu i šire se. To je jedan od razloga zašto pokreću spomenutu investiciju od 50 milijuna kuna. S obzirom na sve veću potražnju za standardnim, govori Talan, a posebno specijalnim solarnim modulima, sadašnji kapaciteti na dosadašnjoj lokaciji su im premaleni pa planiraju ulaganje u nove kapacitete i tehnološku liniju, koja omogućava proizvodnju zahtjevnijih i sve traženijih fasadnih solarnih modula, koji se koriste u izgradnji modernih građevina kojima je cilj da energetski budu što je moguće neovisnije.

Što se pak tiče investicija u ovoj godini, Talan izdvaja ulaganje u tehnologiju i stručne kadrove. To i inače čine kontinuirano i odvajaju svake godine više milijuna kuna. Intenzivni razvoj i rast ne financiraju isključivo vlastitim kapitalom, tako da je korištenje kombinacije vlastitih sredstava i kredita jedino rješenje.

– Posljednje dvije godine znatna sredstva uložena su u razvoj novih, specijalnih solarnih modula čija proizvodnja počinje ovih dana, a isporučuje se u SAD za jednu eminentnu visokotehnološku tvrtku – govori vlasnik varaždinske tvrtke.

Danas je ona stabilna, sa 180 zaposlenika, stalnim kupcima, zadovoljavajućom profitabilnošću i vizijom daljnjeg rasta i razvoja.

– Dugoročno su moguća i daljnja partnerstva s razvijenijim svjetskim kompanijama, a i prodor na nova tržišta. Jedno od tih je tržište SAD-a – otkriva nam Talan.

Prošla im je godina bila rekordna po financijskim rezultatima i ostvarili su ukupni prihod veći od 600 milijuna kuna, što je najviše do sada i čak 109 posto više nego lani. Ovogodišnji će prihod biti nešto manji, ali varaždinski inovator napominje da su povećana strana tržišta i veći je broj kupaca na tim tržištima.

– To svakako osigurava dugoročnu opstojnost i stabilnost na inozemnim tržištima. Profitna marža je zadovoljavajuća, a pad ukupnog prihoda ove godine posljedica je pada cijena materijala i finalnih proizvoda na globalnom tržištu, uz zadržavanje profitnih marži – objašnjava ovogodišnje poslovne rezultate.

Izvoz im čini oko 95 posto prihoda, a najveći dio proizvodnje se izvozi u zemlje EU (Njemačka, Francuska, Nizozemska, Italija, Austrija, Poljska, Mađarska), ali i šire: zemlje Bliskog istoka te Sjeverne Afrike. U 2017. godini najviše su izvozili u Tursku.

Što se Hrvatske tiče, trenutačno je kumulativno instalirano između 60-70 MW, što je smiješno u kontekstu 150 MW koliko Solvis ima instalirano, no uvijek postoji nada bi se stvari u doglednoj budućnosti mogle promijeniti. Tračak toga može se pronaći i u nedavnoj najavi Dubravka Ponoša, direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), koji je za 2019. godinu najavio natječaje za mikrosolare za obiteljske kuće.

– Domaće tržište polako se razvija, ali daleko zaostaje za drugim i razvijenijim i nerazvijenijim zemljama poput primjerice Albanije, Bugarske, Rumunjske ili Kosova. Najava FZOEU za pohvalu je i vjerujemo da će se tržište probuditi. Solvis odlično surađuje sa svim tvrtkama developerima s područja instalacija solarnih postrojenja u Hrvatskoj – ističe Talan, koji misli da bi Hrvatska trebala pratiti europske i svjetske trendove u poticanju i omogućavanju znatno većeg volumena instalacija solarnih postrojenja.

I to malih instalacija, dodaje, na stambenim kućama, srednjih na proizvodnim, trgovačkim i skladišnim zgradama, pa i velikih solarnih polja primjerice na državnom neiskorištenom zemljištu. Na kraju krajeva, potencijal se stalno ističe i brojna su predviđanja, posljednje je ono Međunarodne energetske agencije, da će do 2023. godine obnovljivi izvori energije porasti za petinu i da će upravo solarna tehnologija činiti najveći dio toga. U tom kontekstu, Solvisov suvremeni biznis, koji je odolio svim udarcima zahvaljujući brzini reakcije, te “solarni put”, koji su strateški odabrali još prije 10 godina s naglaskom na kvalitetu, dobivaju još jednu potvrdu.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa