Dokazala da joga i meditacija, osim što djeluju relaksirajuće, imaju i blagotvoran učinak na naše gene
Joga i meditacija ne samo da na ljude djeluju relaksirajuće nego imaju i blagotvoran učinak na naše gene, pokazala je studija čija je prva autorica mlada hrvatska psihologinja Ivana Burić. Studija, objavljena u časopisu Frontiers in Immunology, privukla je zadnjih dana golemu pozornost svjetskih medija.
– Riječ je o sistematskom preglednom radu u kome smo kritički analizirali 18 istraživanja s više od 800 sudionika. Cilj je bio otkriti gene na čiju aktivnost utječu tehnike poput meditacije, joge, tehnika disanja ili tai chija – rekla je Ivana Burić, doktorandica na Sveučilištu u Coventryju u Velikoj Britaniji.
Upalni procesi
– Otkrili smo da sve te tehnike smanjuju aktivnost gena koji proizvode upalne procese u tijelu. Poznato je da su upalni procesi u osnovi mnogih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, artritisa, Alzheimerove demencije, astme, nekih vrsta raka, ali i psihijatrijskih problema poput depresije, anksioznosti ili PTSP-a – objasnila je Ivana Burić (26). Mlada psihologinja u sklopu svog doktorata proučava utjecaj meditacije i joge, a pritom kombinira metode iz neuroznanosti, biologije i psihologije.
– Ove godine smo imali istraživanje sa zatvorenicima koji su na doživotnim kaznama te imaju poremećaje ličnosti. Ti će rezultati biti objavljeni krajem godine. Također, istražujem zašto neki ljudi imaju izvrsne rezultate kad počnu vježbati meditaciju, dok drugi ne doživljavaju velike promjene ili čak ponekad mogu imati pogoršanja ako imaju psihijatrijske bolesti ili traume – rekla je Ivana Burić.
Karijera
Rođena u Splitu, Ivana Burić 2014. godine diplomirala je psihologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Bila je izvrsna studentica te je već tijekom studija shvatila da se želi baviti znanstvenim radom te upisati doktorat.
– U Hrvatskoj studenti na doktorskim studijima imaju mnogo ispita i predavanja pa im ne ostane dovoljno vremena za istraživanja. K tome, ne postoje stipendije, što znači da moraju ili imati roditeljsku pomoć ili raditi dodatni posao kako bi platili školarinu i troškove života. Stoga sam nakon diplome tražila samo plaćene pozicije u Engleskoj kojih je jako malo i uvijek imaju unaprijed određenu temu – prisjetila se Ivana Burić, čija je potraga za doktoratom u Engleskoj trajala oko godinu dana.
– U međuvremenu sam preko programa Erasmus+ bila tri mjeseca u jednom istraživačkom laboratoriju pri Sveučilištu u Exeteru, gdje sam naučila raditi ekspresiju gena. Srećom, tada sam pronašla natječaj Sveučilišta u Coventryju za istraživanje bioloških i psiholoških utjecaja meditacije. U međuvremenu je to postao zajednički doktorski program sa Sveučilištem Radboud u Nizozemskoj, pa dio godine živim tamo gdje imam mentora iz područja neuroznanosti. U Engleskoj imam četiri mentora, tri psihologa i jednog biologa – ispričala je Ivana Burić.
Naša mlada sugovornica trenutno završava meta-analizu individualnih razlika u meditaciji.
– Analiziram podatke istraživanja u zatvoru te planiram napraviti još jedno istraživanje meditacije i ekspresije gena početkom iduće godine. Doktorat završavam u rujnu 2018. godine, no mislim da je prerano za povratak u Hrvatsku. Želim se nastaviti baviti ovim područjem te u konačnici imati svoj interdisciplinarni tim koji će istraživati kako promjene životnog stila i stvaranje novih navika, poput meditacije, joge, vježbanja ili zdrave prehrane, utječu na naše mentalno i fizičko zdravlje – zaključila je Ivana Burić.
Hrvatska pogrešno gleda na odnos religije i meditacije
U Hrvatskoj je meditacija još uvijek kontroverzna tema jer se pogrešno vjeruje da nije u skladu s religijom. No, u stvarnosti je to najčešće samo mentalna vježba – kaže Ivana Burić. Naglašava kako se u Engleskoj meditacija već godinama primjenjuje u mnogim bolnicama s pacijentima i osobljem, u školama s djecom, ali i u velikim korporacijama gdje su direktori shvatili koliko im se isplati ponuditi zaposlenicima jogu ili meditaciju tijekom radnog vremena.
– Svim zaposlenima preporučujem da obrate pažnju na to kako provode pauze na poslu i koliko ih zapravo imaju. Kada nam je teško na poslu, većina nas će potajno napraviti pauzu i otići na Facebook ili neki od portala. No, nakon toga gotovo jednako je teško vratiti se poslu jer je to bijeg od stresa, a ne suočavanje. Najučinkovitiji način suočavanja sa stresom poznat znanosti je upravo meditacija, koja s redovitom vježbom izravno poboljšava ne samo mentalno, nego i fizičko zdravlje. To je potvrdilo i naše istraživanje u kome smo pronašli da je čak i 15 minuta dnevno dovoljno da se stvori blagotvoran učinak na aktivnost gena – istaknula je Ivana Burić.
Izvor: Jutarnji List
