Dobra prometna povezanost, blizina Zagreba i dobra poduzetnička klima su veliki magnet za investitore u Zaprešiću
Dobra poslovna klima, prometna povezanost te blizina velikog tržišta Zagreba, prednosti su koje su grad Zaprešić učinile vrlo poželjnom destinacijom za poslovanje, rečeno je panel diskusiji “Od ideje do uspješnog biznisa – iskustva lokalnih poduzetnika”, koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u petak u sklopu Poslovnog uzleta grada Zaprešića.
Miljenko Šoštarić, pročelnik za financije i gospodarstvo u gradskoj Upravi Zaprešića, ističe je razvoj ovog grada djelomično uvjetovan i činjenicom da se radi o najmlađem gradu u Zagrebačkoj županiji koji je “rođen” tek 1995. godine. “Mi smo dugo bili sastavni dio grada Zagreba i kao takvima nam je bio razvoj određivan negdje drugdje. To se prije svega odražavalo na to da je privatizacija većine velikih tvrtki napravljena 1993. i 1994. te mi na to nismo imali nikakvog utjecaja. Na našem prostoru su bile dvije velike tvrtke i to Jugokeramika, odnosno Inker, te proizvođač industrijskog plina sadašnji Messer Croatia plin”, kaže Šoštarić. Zbog toga su u Zaprešiću puno pažne posvetili malom i srednjem poduzetništvu, a koje je svakodnevno i trebalo pomoć grada. “Činjenica je da je najveća pojedinačna investicija u Zaprešiću bila u trgovinu, a ne u industriju. Radi se o austrijskom ulaganju u trgovački centar West Gate vrijedno 300 milijuna eura. Isti investitor i dalje ulaže u taj projekt, a najnoviji primjer je da su s 40 milijuna kuna financirali igradnju izravnog izlaza s autoceste u taj centar, a što će u konačnici značiti i da će put do Zaprešića biti nekoliko kilometara kraći i jednostavniji”, ističe Šoštarić. Naravno, u Gradu puno očekuju i od španjoloske grupe ROCA koja je 2006. preuzela Inker, a koja je u značajnom investicijskom ciklusu.
O čemu se točno radi u Inkeru, pojasnio je Mladen Kokolić, direktor te tvrtke. “Mi smo u posljednjih tri godine imali velike investsicije u Inker koje će dosegnuti 10 milijuna eura. Ova tvrtka je godinama bila regionalni lider u prozvodnji sanitarne keramike te porculana, ali kako se trendovi na tržištu mijenjaju, naš vlasnik je odlučio podijeliti ta dva biznisa. Mi se prije svega želimo koncentrirati na sanitarije s kojima imamo što ponuditi tržištu. Naš vlasnik je i naša velika snaga jer se radi o grupi koja u 170 zemalja svijeta ima 76 tvornica i 22.000 zaposlenih”, kaže Kokollić. Dodaje da zadnjih godina imaju značajnih problema s nalaženjem stručne radne snage jer u Hrvatskoj ne postoji obrazovni smjer za keramičare kakvi njima trebaju. “Snalazimo se kako znamo. Uglavnom sami obrazujemo ljude, a koji nam onda najčešće odu u zapadnu Europu. Činjenica je da su u ovom sektoru plaće relativno niske, a većina Zaprešićanaca veću priliku vidi u bolje plaćenim radnim mjestima u Zagrebu.
Tako da većina naših radnika zapravo ne dolazi iz Zaprešića nego s područja Krapinsko-zagorske županije”, navodi Kokolić. Drago Bukovina dirketor je trgovačke tvrtke DBT koja ima sjedište u Zaprešiću, a glavni asortiman su im metalurški i elektro proizvodi. “Zadovoljan sam poslovnom klimom u Zaprešiću jer sve što odlučite napraviti, birokracija vam u relativno brzom roku to riješi. Blizina Zagreba i dobra prometna povezanost, kako autocestama tako i željeznicom, daje nam dobru komparativno prednost da dođenom na bilo koje tržište u susjedstu”, kaže Bukovina. Kako su trgovačka tvrtka, DBT relativno teško dolazi do bespovratnih poticaja, bilo da se radi o onim nacionalnim i županijskim, ili pak o onima iz EU fondova. Bukovina kaže da su se sbog toga i javljali samo na jedan natječaj za IT opremu, ali da nisu prošli. Tomislav Komanović iz Regionalne agencije Zagrebačke županije kaže da oni poduzetnicima žele pomoći, primarno, na izvlačenju novca iz Bruxellesa. “Gradske uprave poput Zaprešića, u kojima je sustav dobro posložen, nam uvelike olakšavaju posao jer projekt možemo provesti brže i jednostavnije. Uz to, u Gradu imaju izravan kontakt s poduzetnicima te njihovim poroblemima i potrebama, a što mi u pravilu nemamo”, kaže Komanović. Kao jedan od značajnih projekata ove Agencije, Komanović ističe projekt usmjeravanja županijskih poduzetnika u jednu od 20 prioritetnih poslovnih zona u Županiji, a prema najboljem interesu samog poduzetnika.
Poduzetnicima je jedan od najvećih problema u njihovu poslovanju nelikvidnost do koje često dolazi zbog posrtaja ili prevare njihovih kupaca. Zbog toga postoji niz institucija i alata koji im pomažu u takvoj situaciji, a jedan od njih je i mogućnost osiguranja naplate koji je u Zaprešiću predstavila slovenska tvrtka SID. Radi se o instituciji koja je pandan našem HBOR-u, ali koja djeluje i izvan slovenskih granica. Njihov predstavnik u Hrvatskoj, Luka Antunović, ističe da je problem neplaćanja, možda ne u istom obimu, prisutan jednako u ovoj regiji kao i s tvrtkama iz Austrije i Njemačke. “Činjenica je da se mnogi igrači ponašaju po jednom obrascu kada posluju na matičnim tržištima u Austriji i Njemačkoj, a sasavim drukčije kada dođu u Hrvatsku ili Sloveniju. Zbog toga je dobro uvijek imati neki osigurač ako dođete u situaciju da su vam problemi kupca postali i vaši problemi”, kaže Antunović. Svoja iskustva s nelikvidnošću iznio je i Mladen Kokolić iz Inkera koji kaže da im je teško imati jedinstvenu politiku osiguranja jer posluju s velikim brojem veleprodaja. Stanoviti problem im je napravila predstečajna nagodba u kojoj su mnoge tvrtke na legalan način izbrisala svoja dugovanja, a nakon toga nastavila normalno poslovati.
Izvor: Poslovni.hr; Foto: Pixell
