Dobar pčelarski biznis brodograditelja iz Zagreba

Zagrebačka tvrtka Bimex prom, koja je svojedobno bila poznata po tome što je u širem središtu Zagreba proizvodila brodove, nakon nekoliko preseljenja skrasila je svoj proizvodni pogon u Hrašću.

U međuvremenu je proizvodnju brodova svela u ovom trenutku na deset posto udjela u ukupnoj proizvodnji, koja se danas temelji na pčelarskim pomagalima. Bimex prom obiteljska je tvrtka koju je osnovao Boris Vukušić inače diplomirani inženjer strojarstva, a direktorica je sada njegova starija kći Morena Duspara. Bimex prom obiteljska je tvrtka u kojoj uz supružnike Vukušić rade dvije kćeri, zet i jedan rođak. Ukupno je još pet zaposlenih.

Brodogradnja je, inače, djelatnost koja razvija i druge industrije. Svjedoci smo toga u svijetu, a pomalo vidimo takav trend i u našim velikim, srednjim i malim brodogradilištima. “Mi smo oduvijek proizvodili za poznate kupce. Tako je i danas. Ako kupac naruči brod, mi ćemo ga i napraviti, a ako naruči prikolicu ili neku drugu konstrukciju, mi ćemo napraviti prikolicu ili konstrukciju. Prilagođavamo se kupcu, mada nam je izazov serijska ili poluserijska proizvodnja i izlazak na inozemno tržište. Prethodno moramo ishoditi certifikate, osigurati kvalitetno financijsko praćenje te pronaći kvalitetnog distributera. Naoko to izgleda teško, ali možda je i lako. Najlakše bi bilo kada bismo pronašli strateškog partnera koji bi nam pomogao u proboju na inozemno tržište”, ističe Boris Vukušić, osnivač i suvlasnik tvrtke.

Bimex prom posljednjih godina postaje prepoznatljiv po proizvodnji pčelarskih platformi, koje su inovativan i zaštićen proizvod koji omogućava pčelarima vrlo jednostavno preseljenje košnica. “Proizvodimo sve vrste i razne tipove autoprikolica, imamo patentirane konstrukcije namijenjene preseljenju pčelarskih konstrukcija. Radi se o sistemu preseljenja košnica s lokacije na lokaciju pomoću prikolice, što omogućuje pčelaru da seli košnice širom Hrvatske. Ne mora više stacionarno pčelariti. Dovoljan je jedan čovjek koji nakon nekoliko radnji otkači ili zakači pčelarsku platformu za vozilo i preseli ga nekoliko puta godišnje na različite lokacije, tako da može imati vrcanje tri ili četiri puta godišnje. A to znači da uvećava i prihod za nekoliko puta. Mi s tim jedinstvenim proizvodom namjeravamo izaći na europsko tržište. Takvih konstrukcija koje mi proizvodimo, koliko sam upoznat, nema na tržištu. Pčelar lako rukuje njima. Ima četiri podizača, tako da time može upravljati samo jedan čovjek. Istina je da slične proizvodnje ima u Hrvatskoj, ali ovako funkcionalne kakvu smo mi patentirali nema. Na ruku nam ide to što pčelari mogu dobiti poticajna sredstva iz programa Ministarstva poljoprivrede i kroz EU fondove za nabavku takve opreme. Dobiju čak i do 80 posto poticaja”, kaže Vukušić.

Godišnje Bimex prom proizvede tridesetak pčelarskih platformi. “Shvatili smo da je pčelarstvo lijepo zanimanje, a ako se ozbiljno pristupi tom poslu, jedna obitelj može normalno živjeti od stotinjak košnica. Naravno, i taj posao ima svoje probleme. Pčelarstvo je i lijep hobi. Odličan je za razvojačene branitelje za liječenje PTSP-a, a zanimljivo je da su mnogi policajci u dolini Neretve pčelari hobisti. Pčelarstvom se bavi niz braniteljskih zadruga. Hrvatski pčelari proizvode izuzetno kvalitetan med. Jedan od najkvalitetnijih na svijetu. Mi smo tvrtka koja je uvijek radila i proizvodila prema želji kupca. Želje kupca i što se tiče izgleda, funkcionalnosti i roka treba biti zadovoljena. Točno ono što kupac i naručitelj zahtjeva treba biti zadovoljeno. Pčelarima je jako važno da mogu sami preseliti pčele i da su mobilni. Mi smo zastupnici i za neke pčelarske preparate. Imamo zastupstvo u ovoj regiji za razna ekološka sredstva tvrtke BeeVital za zaštitu pčela”, kaže Vukušić.

Bimex prom razvio je niz proizvoda tako da su među prepoznatljivijima i dizalice za brodove do i iznad 3500 kilograma, građevinske konstrukcije, ograde, bravariju…

Brodove Mediteran 19 – Fishcab i Manta 19 proizvodi po narudžbi. “To je niša koja trpi posljedice recesije što ju je nakon uvođenja posebnog poreza gotovo uništila. Mnoge moje kolege više i ne proizvode”, objašnjava Vukušić.

Iako je mala brodogradnja u zadnjih nekoliko godina u fazi oporavka i pojavilo se nekoliko novih brodograditelja, taj oporavak, prema mišljenju Borisa Vukušića, ne ide onako kako bi mogao. Problem vidi u nedostatku kapitala, odnosno problem predstavljaju skupi i nepovoljni izvori financiranja. “Izlazak i promocija na europskom tržištu dosta su skupi, a pogotovo je skup transport brodova”, kaže naš sugovornik.

Napominje da je od početka 2000. do 2008. godine mala brodogradnja imala najveći industrijski rast u odnosu na druge grane, možda čak na svijetu. Sa sedam-osam malih brodograditelja mi smo narasli na 148. “Krizu i negativne odluke Vlade neke moje kolege su premostile tako da su diversificirali djelatnost. Neki su se preorijentirali na servisiranje, a neki, poput nas, na druge djelatnosti. Neki su se pronašli u proizvodnji plastičnih komponenata, bazena… Ipak, mnoge kolege prestale su proizvoditi. Posljedica svega je odlazak obučenih i stručnih radnika u inozemstvo. To je danas veliki problem, i to je još jedan, ali vrlo teško rješiv problem oporavka male brodogradnje”, dodaje Vukušić.

Zato što razvija kvalitetne prikolice i pčelarske platforme smatra da ne bi imao poteškoća u nalaženju kupaca na europskom tržištu. Problem mu predstavlja što za izlazak na to tržište Bimex prom mora recertificirati svoje proizvode. Ta recertifikacija odnosno ishođenje COC certifikata dosta su skupi. “To nama predstavlja problem, ali kvalitetu imamo. S pčelarskim platformama to ne bi bio problem, ali za prikolice bi. Odnosno nije problem, nego je skupo”, objašnjava Vukušić.

U Hrvatskoj je najteže u metalskoj industriji pronaći radnike. “Za malu brodogradnju veliki je problem što srednjoškolsko obrazovanje ne obrazuje učenike za rad u malim brodogradilištima. Nijedna škola u Hrvatskoj nema program o proizvodnji brodica i jahti od kompozitnih materijala. Međutim, mi intenzivno lobiramo da se napravi strategija dualnog obrazovanja za brodograđevna zanimanja”, kaže Vukušić.

Dizalice za brodove do 10 tona uglavnom naručuju prijevoznici i uvoznici brodova, vlasnici suhih marina te prijevoznici brodova. “Za njih posjedujem certifikate od Centra za vozila i Državnog zavoda za mjeriteljstvo”, kaže Vukušić.

Bimex prom upravo razvija još jedan proizvod. Radi se o montažnoj šesterokutnoj planinarskoj kući koja će biti postavljena na Biokovu. Naručitelj je planinarsko društvo iz Gradca. Kuća je u izradi, a kada bude gotova, helikopter će je prenijeti na Biokovo. “Kuća je metalna s termoizoliranim panelima. Služit će kao sklonište za planinare. Imat će dvije spavaće sobe, dnevni boravak, kupaonicu, kuhinju i ostavu. Naravno, ako se pokaže dobrim, taj ćemo projekt još razvijati. Izrada je zahtjevna jer će biti postavljena na planini, a pogotovo je zahtjevan transport. Znači, materijali od kojih se izrađuje moraju biti odličnih sastava ali i lagani za transport”, kaže Vukušić.Tvrtka proizvodi i neke plastične komponente. Tako je sve problematične spojeve na zagrebačkom kolektoru sanirala tvrtka Bimex prom.

Njezin vlasnik budućnost vidi u izvozu. Naravno, otvoren je i za pronalazak strateškog partnera koji bi mu mogao u tome pomoći. Moguće je širenje proizvodnje, što znači izgradnju nove proizvodne hale kako bi pokrenuo serijsku ili poluserijsku proizvodnju. Budućnost male brodogradnje teško mu je predvidjeti jer je ona, kako kaže, stalno u sjeni velike brodogradnje i problema koje imaju velika brodogradilišta. “Trebalo je preživjeti krizu. Mi smo bili pali na prihod od 1,5 milijuna kuna. Sada smo prešli dva milijuna kuna, a u dobrim godinama imali smo samo od brodogradnje prihod pet do šest milijuna kuna”, kaže Vukušić.

Problem vidi što malu brodogradnju čelnici države doživljavaju gotovo kao hobističku djelatnost. Za razliku od drugih država poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Turske. Grčke, Španjolske… koje su razvile snažnu malu brodogradnju te niz djelatnosti vezane za nju. “Te zemlje jako podupiru malu brodogradnju. Pogotovo su Poljaci u suradnji s poznatim tvrtkama iz zapadnih zemalja razvile malu brodogradnju. Pronašli su strateške partnere koji su im pomogli a kasnije su sami razvili mala brodogradilišta. Takvu prigodu imala je i Hrvatska ali su naša birokratizacija, skupa proizvodnja, veliki režijski troškovi odbili ulagače. Zato se mala brodogradnja u Hrvatskoj svodi na entuzijazam i potrebu za opstankom. Koliko sada imam informaciju interes nekih značajnijih malih brodogradilišta iz europskih zemalja za ulazak ili neko partnerstvo uz Hrvatskoj se ponovno aktualizira. Hoće li do toga doći ne mogu reći, jer dio naših stručnih radnika je otišao u inozemstvo”, pojašnjava Boris Vukušić.

Ono što svakako dobro radimo u Hrvatskoj jest, prema Vukušićevu mišljenju, projektiranje. “Imamo niz većih ili manjih projektnih tvrtki koje rade za svjetske globalne kompanije. Tri naša brodograđevna fakulteta još uvijek izbacuju vrhunske inženjere, koji rade za čitavi svijet. Imamo potencijal samo ga trebamo iskoristiti. Kod nas nisu ti ljudi prepoznati. Udruženje koje vodim pokriva cjelokupnu brodogradnju”, napominje Boris Vukušić.