Direktor dm-a u Hrvatskoj: ‘Plaća nije nikakvo čudo, ali omogućuje ljudima da žive od nje’

Preživjeli su i rat i krizu, a cijelo to vrijeme poslovni rezultati išli su im uzlaznom putanjom. Kako im to polazi za rukom i što novoga spremaju za 2017. godinu vezano za asortiman na policama i potencijalne akvizicije s obzirom na pretumbavanja u sektoru trgovine, otkrio je za Jutarnji.hr direktor Mirko Mrakužić.

Otkrijte tajnu kompanijama kojima rezultat poput vašeg nije pošao za rukom.

Tajna je da nema tajne. Samo rad, rad i rad. On vuče rezultate. Ogromna količina posla je iza svega toga. Vlasnik dm-a je rekao jednu zgodnu stvar, a to je da u trgovini slažete svaki dan robu i nadate se da će kupci doći i tu robu kupiti. Nemate dogovorene kupce koji će doći taj dan nego morate složiti robu ljepše, drugačije, bolje, atraktivnije, povoljnije i nadati se. Tako i kod nas. Velika količina posla stoji iza jedne kreme na polici, suradnja unutar tvrtke, s partnerima, a to se sve vidi na rezultatima. Prihodi u Hrvatskoj su gotovo dvije milijarde kuna, a u koncernu su veći od devet milijardi eura. To je, okvirno, prihod Hrvatske od turizma, a mi to radimo s pelenama, kremicama i pastama za zube. Dakle, jedan dio je rad, drugi ogromna sreća, a treći svakako hrabrost.
Bili ste cijelo to vrijeme aktivni, širili asortiman, popustima i drugim pogodnostima zadržavali kupce. Možda je jedan dio i u tome.

Nastojimo napraviti odmak od kratkoročnih akcija i popusta tako da povoljnije proizvode nudimo tijekom cijele godine uz trajno dobru cijenu. Treba li vama danas 10 pasti za zube? Ne treba, ali ćete ih kupiti jer ste vidjeli da su na popustu. Na kraju od svog doma radite skladište. Kupac treba izabrati treba li mu deset paketa toalet papira ili ne treba. Tu je dvostruka korist. Kupci sami odlučuju kad će kupovati i što, a u cijelom lancu opskrbe nema velikih skokova. Konstantna fer cijena tijekom cijele godine mnogo je bolji izbor i za kupce i za proizvođače i za trgovce.

Poznato je da je dm među najčešćim preferiranim prodavaonicama bio hrane, godinama najpoželjniji poslodavac, pa i da su plaće trgovaca u dm-u od osam tisuća kuna visoke u odnosu na prosjek u trgovini. Kada bi bile koliko su prosječno u trgovini, kakvi bi vam onda bili rezultati?

Plaća nije nikakvo čudo, ali omogućava ljudima da žive od nje. Osim toga, kolegice i kolege na blagajni su vizitkarta naše tvrtke i temelj ugleda i uspjeha dm-a. Neizmjerno sam ponosan što smo ove godine šesti put proglašen najboljim poslodavcem u Hrvatskoj u kategoriji velikih tvrtki prema nezavisnom istraživanju portala MojPosao. Mi se igramo, njegujemo ambijent u kojem se i ugodno družimo. Imamo kafić, prostor za masažu i odmor. Osobama s teškoćama omogućujemo da zauzmu zasluženo mjesto na tržištu rada kroz dugogodišnju suradnju s centrima za inkluziju. Uložili smo više od 1,5 milijuna kuna u realizaciju 40 projekata. U dm-u je sve rezultat zajedničkog rada.

No, bi li dm zaradio više kad bi plaće bile drugačije?

To je upitno. Ostalo bi možda više dobiti na kraju, ali kod dm-a je specifična situacija. Nismo fokusirani isključivo na dobit nego na izgradnju kvalitetnog i dugoročnog odnosa s kupcima, djelatnicima i partnerima. U ovom miksu, u kojem u prvom redu zarađuju kupci, profitiraju i svi zaposleni u dm-u i naši partneri i država u čiji je proračun tijekom 20 godina dm uplatio 2,8 milijardi kuna.
Svugdje je kod vaših konkurenata vidljiv utjecaj trenda zdravog života i zdrave hrane. U dm-u bio segment pokazuje od svih kategorija najveći rast. S obzirom na potencijal, kakvi su vam tu planovi?
Kao prodavaonica bio hrane, dm je ostvario rast prepoznatljivosti od sedam posto, a prva vlastita marka u kategoriji osviještene prehrane dmBio ostvarila je rast prometa viši od 500 posto u odnosu na drugu polovicu poslovne godine 2014./2015. Vidjeli smo što se događa u sektoru prehrane i mislim da će bio segment u budućnosti biti još važniji. To je velika šansa za domaće proizvođače da u okviru trgovačkih lanaca, ali i u okviru turizma, plasiraju sve što proizvedu.
Koliki udio imaju na vašim policama?

Desetak posto svih proizvoda su proizvodi hrvatskih proizvođača. U svakoj kategoriji ima netko tko se iskristalizirao, kao, primjerice, Biobaza u njezi tijela i kose čiji su proizvodi sada i u dm-u u Srbiji, a ući će i na tržište Slovenije te BiH. Od siječnju 2016. proizvodi najboljeg mladog poljoprivrednika Ivana Veselića također se mogu kupiti u dm-u.

Zašto nema više njih? Je li stvar samo u tome što ne mogu proizvesti dovoljne količine, ili?

Svakom trgovačkom lancu cilj je imati što više domaćih proizvoda. Količine su sigurno bitne. No, potrošač se mora naviknuti da tih količina nema unedogled. To nije prašak za rublje koji možete proizvesti u tonama. Nekad je bilo normalno kupiti jagode samo u petom, šestom mjesecu. Sad je neuobičajeno ako ih ne dobijete u drugom. Sve to ima svoju cijenu, a to je upravo ta održivost. Bio segment mora na neki način biti i cjenovno drugačiji od klasične proizvodnje. No, ako postoji iole ozbiljnija količina koja će omogućiti da se hrvatski proizvodi, pogotovo iz bio segmenta, nađu na našim policama, mi ćemo to poticati, kao i dosad. Prije dvije godine pokrenuli smo natječaj u sklopu kojeg smo izabrali i u asortiman uvrstili proizvode devet OPG-ova. Krenuli smo i s ponudom svježeg češnjaka koji se rasproda u tri tjedna. I dm marka se jače etablirala upravo zbog toga što smo dali naglasak na bio proizvode. Nama je to strateški cilj.

Što još možemo novoga očekivati u 2017.? Gdje vidite prostor za razvoj?

Planiramo nastaviti investirati u trgovine, ali mnogo intenzivnije u kvalitetu, površinu i ponudu. U nekim trgovinama već možete presvući dijete, imamo stolice za ljuljanje i dojenje te toalet za kupce. Imamo kutke s bezreceptnim lijekovima, pokušat ćemo uvesti i neku vrstu odmorišta za kupce. Imamo i kutak za djecu gdje se mogu igrati, a u Medulićevoj ulici u Zagrebu i ugostiteljsku ponudu zdravih napitaka, sendviča i kolača. U Austriji imamo 40-ak objekata u kojima je kutak gdje se prodaju i topli napici, namazi, sendviči. To smo implementirali i ovdje kako bismo vidjeli prihvaća li naše tržište takvu ponudu. I jako smo zadovoljni. U Austriji smo i najveći frizerski lanac. Imamo 150 salona od 390 trgovina. Značajni smo i kozmetički lanac sa 60-ak kozmetičkih kutaka u okviru trgovina. Probali smo tamo biti drugačiji od drugih u ponudi i tako pokušavamo i ovdje.

Drugačiji u ponudi kao Tisak?

Ne, iako ni njihova strategija nije loša. Mi ćemo i dalje primarno ostati u drogerijskom tržištu, ali ćemo se možda širiti u nekim segmentima. Planiramo uložiti oko 100 milijuna kuna, prvenstveno u modernizaciju prodavaonica i proširenje logističkog centra od 15 tisuća četvornih metara. Nadamo se da ćemo ga staviti u funkciju početkom proljeća. Što se trgovina tiče, sada ih imamo 156, a u ovoj poslovnoj godini planiramo pet do sedam novih. Prostora vidimo u gradovima u kojima nismo prisutni, kao što su Opatija, Vodice, ili u nekim dijelovima Zagreba, kao što je, primjerice, Jarun.

Što generalno očekujete od trgovine u budućnosti? Hoće li se cijela preseliti u oblak?

Dio se sigurno može preseliti na internet, a jedan dio ne. Ljudi još uvijek vole imati fizički kontakt. Dio naše ponude možete naći na internetu, no, zasad samo u Njemačkoj i Austriji. Taj trend će slijediti i druge zemlje, pa i Hrvatska koja ima velik broj korisnika interneta. No, dio asortimana ostat će vezan za tzv. stacionirane trgovine jer su osobni kontakt, osjećaj i iskustvo kupovine prema našem iskustvu nezamjenjivi.