Danski ronioci u borbi protiv klimatskih promjena: Pod vodom sade morsku travu
Nakon što je na danskim fjorodvima devedesetih morska trava postala ugrožena, nedavno se istraživanje sadnje bilja pod vodom pokazalo uspješnim. Naime, nakon što je uzgoje na kopnu, ronioci sade morsku travu pod vodom.
Sadnja bilja pa bila ona na kopnu ili pod morem itekako ima utjecaja u borbi protiv klimatksih promjena. Tako sveučilište južne Danske vodi projekt koji pomaže u smanjenju ugljičnog otiska zemlje i to čini ispod mora. Naime, istraživači su proveli uspješan eksperiment koji je uključivao ponovno sađenje vrijedne runolistice na morsko dno na dva tamo[nja fjorda: Horsens i Vejle. Stvar je u tome što je više od 70 vrsta morskih trava među najslabije zaštićenima, a čine mnoga svjetska obalna staništa. One mogu uhvatiti i pohraniti ugljik bolje od bilo koje druge biljke. Odvajanje ugljika od strane morske trave je 35 puta brže od prašume. Ispostavilo se da bi najbolji odvod ugljika mogao ležati upravo pod vodom, skriven od pogleda.
Prema znanstvenim procjenama, jedan hektar (što je nešto više od polovice veličine nogometnog igrališta) morske trave može uhvatiti 335 kilograma ugljika godišnje. To je ista količina koju emitira automobil koji prijeđe 6212 kilometara. Morska trava također je neophodna za divlje životinje koje koriste podvodne livade kao stanište. “Morska trava, ključna je za život u fjordu Vejle i našim unutarnjim morima u Danskoj,” objašnjava Mads Fjeldsoe Christensen, biolog i voditelj projekta iz općine Vejle, za strane medije. “To je kao sadnja šume u moru”, dodaje. Danska je devedesetih godina izgubila 80-90% nekoć bujnih slojeva morske trave koji su rasli duž tamošnjih obala i u fjordovima. Razlozi su složeni i povezani su s prekomjernim ribolovom, otjecanjem otpada s farmi i klimatskim promjenama. S obzirom na važnost biljaka za hvatanje ugljika i biološku raznolikost, znanstvenici su pokušavali ručno pomoći u njihovoj obnovi.
U početku su napori bili usmjereni na sjetvu sjemena runolistice, onako kako bi to radili u polju, ali pokazalo se da je to vrlo neučinkovito pa se pozornost usmjerila na sadnju. No, i to je težak zadatak. “Ako se pažljivo ne pripremite i ne odaberete odgovarajuće lokacije, najvjerojatnije će poći po zlu. Također, možemo vidjeti da veća područja s najmanje 5.000-10.000 transplantacija imaju bolje šanse od manjih područja,” objasnio je Troes Lange, voditelj sveučilišnog istraživačkog tima. Tim je pokrenuo dvogodišnji projekt u malom opsegu koji je pokazao da se gustoća morske trave povećala 70 puta, a pokrivenost proširila za 30%. Sada poduzimaju sljedeći korak angažirajući ronioce volontere da posade pojedinačne izdanke pričvršćene na razgradive željezne čavle.
Izvor: Green.hr
