Provozate li se koji kilometar izvan glavnih cesta koje vode do Karlovca, prirodne ljepote četiriju rijeka često će vam ostati u drugom planu pri pogledu na polunapuštena sela u kojima kao da je vrijeme stalo nakon Oluje. Srušene kuće iz kojih raste drveće smjenjuju se s onima pred kojima je izvješena obavijest o prodaji, a kada zastanete ispred seoskih dućana, u njima ćete zateći mahom starije stanovništvo. Velika prostranstva plodne zemlje leže neobrađena, imanja s trošnim gospodarskim objektima i nekoliko hektara zemlje prodaju se po cijenama koje su nerijetko niže od onih polovnih automobila. U tom okružju opće apatije ponegdje ćete naići i na lijepo uređena imanja na kojima se preostalo stanovništvo bavi stočarstvom ili povrćarstvom, a školski autobus će se u času napuniti đacima koji idu u općinsku školu u Skakavcu.

Iako ni najstariji od starih stanovnika nisu znali kako je Skakavac dobio ime, uz malu pomoć knjiga odgonetnuli smo da tamo ipak nema previše skakavaca, nego ta riječ simbolizira “razdvojbu” jer je smješten na granici Pokuplja i Korduna. Uz Skakavac je smješteno Brezje (po brezama), mjesto u koje idemo u posjet Diani Prpić, 26-godišnjoj poljoprivrednici koja nas je oduševila svojom prijavom na izbor za mladog poljoprivrednika.

Uz ekološki uzgoj ovaca na obiteljskom gospodarstvu, uz oca Vladu i mamu Snježanu ona se bavi proizvodnjom jagoda, lubenica, graha, tikvi, jarog ječma i zobi, kukuruza, kupusa i batata. Upravo njezina istraživačka i inovativna proizvodnja batata bila nam je najzanimljivija jer sada je vrijeme kada ona radi na sjemenskom batatu za sljedeću sezonu.

– U batatu vidim budućnost jer je izuzetno kvalitetna namirnica koja se u svijetu koristi među prvima u borbi protiv zloćudnih bolesti. Cilj mi je da široka zajednica uvede u svoje svakodnevne navike prehranu obogaćenu batatom. Naravno da neću zastati samo na batatu, koji je dosta neistražena i u našem području prilično nepoznata kultura, nego želim da mi batat bude odskočna daska za nove kulture koje u sebi imaju jednake, ako ne i veće količine antioksidansa i drugih elemenata koji bi mogli pridonijeti zdravijoj slici naše nacije -kaže Diana za Jutarnji List na imanju u Brezju.

Jedan od razloga njezine kandidature je i izgradnja plastenika u kojem bi mogla organizirati klijalište i proizvodnju sadnica.

– Imamo negrijani plastenik koji nije adekvatan za daljnji postupak sa sadnicama nakon što one iziđu iz klijališta. Mnogo je tu problema, od male svijesti o proizvodnji ekološkog batata u okolici, nedovoljne količine sadnica, nedovoljne količine kilograma batata, nedostatka prostora za klijanje sadnica, potom klijanje sadnica uz grijanje na električnu energiju koje nam stvara velike troškove, pa do nedostatka prostora za daljnje zbrinjavanje sadnica od njihova izlaska iz klijališta do odlaska u zemlju – kaže nam Diana dok se pakiramo na put do kuće bake Mare, u kojoj je napravila svoj mali laboratorij u kojem je klijalište.

Baka Mara otvara nam vrata sobe na katu svoje kuće u kojoj električna grijalica stvara temperaturu pogodnu za klijanje. Kako batati klijaju, tako se i širi stolarija, ali i računi za struju koji bilježe trocifrene mjesečne iznose. Baki je drago što se Diana uhvatila poljoprivrede, ali najveća joj je želja da završi započeti fakultet jer zbog obveza na zemlji nije lako uskladiti sve poslove. Diana nam objašnjava što radi s batatima, kako radi mikorizu, ili postupak gljive na korijenu.

– Riječ mikoriza u doslovnom prijevodu znači ‘gljive na korijenu’, a nastala je kombinacijom dviju riječi: grčke mykes – gljiva i latinske rhiza – korijenje. One stvaraju brojne hife, koje prodiru u tlu mnogo dalje nego korijenov sustav te ga opskrbljuju mineralnim tvarima i vodom iz slojeva tla do kojih biljka ne može sama doći. Zauzvrat, od biljke koriste ugljikove spojeve i energiju nastalu fotosintezom. Laički opisano, ako odete u šumu i vidite da se jedna vrsta vegetacije suši, propada, ne razvija se kako treba, a samo je jedno drvo od te vrste izuzetno zeleno, jedro i zdravo, tu se nalazi mikoriza. Osobe koje su educirane za prepoznavanje mikorize kopat će do korijena tog drveta dok ne dođu do stanica mikorize. To se jednostavnim postupkom struganja skuplja i nosi dalje u laboratorij na razmnožavanje – priča Diana.

U njenoj se proizvodnji izuzetno dobrom pokazala endo mikoriza koju koriste kod proizvodnje sadnica batata. Sadnice su zapravo reznice koje nakon rezanja s gomolja batata umoče u mikorizu i dalje stavljaju u specijalizirane kontejnere. Otkad proizvode sadnice batata u kombinaciji s mikorizom, njihova se kvaliteta i otpornost povećala preko 90 posto.

– Voljela bih da se šira zajednica upozna s tom vrstom proizvodnje kako bi se ljudima olakšala, ali i svidjela takva vrsta proizvodnje jer je jamstvo za uspjeh proizvodnje puno veće. Mikoriza povećava otpornost biljke na loše uvjete, povećava prinos same te biljke jer rahli tlo te se biljka može brže i bolje razvijati, a i izuzetno je dobra u ekološkoj proizvodnji jer ima sposobnost odbijanja štetnih učinaka pesticida na biljku. Djeluje kao protumagnet. Proizvodnja sadnice batata izuzetno je kompleksan proces koji zahtijeva specijalne uvjete. Naime, da bi sadnica batata uopće počela klijati, potrebno je prva tri tjedna imati konstantnu temperaturu od 25 stupnjeva naviše i vlagu preko 80% i te uvjete treba održavati za sve vrijeme klijanja sadnica. Mi nemamo mogućnosti za postizanje idealnih uvjeta te sve radimo u jednoj prostoriji u kući i uz električnu grijalicu postižemo temperaturu. To nije zadovoljavajuće – priča nam Diana.