Cijene stambenih kredita padaju rekordnom brzinom, a sve se češće javlja jedno pitanje: Hoćemo li doći do – negativnih kamata?
Cijene stambenih kredita u Hrvatskoj postižu rekorde, na sreću, po padu, a ne obrnuto, i trenutačno su prvi put ispod tri posto, na prosječnih 2,8 posto, a mogu li zaroniti u minus, u negativne kamate, pitanje je što se rodilo u nekim glavama koje razmišljaju o podizanju kredita.
Načekat će se, poručuju domaći bankari, jer su šanse za negativnu kamatnu stopu na kredite u Hrvatskoj vrlo slabe, malo bi pizale i na apotekarskoj vagi.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) kažu da se negativne stope na kredite pojavljuju samo iznimno i u najrazvijenijim zemljama, a prethodi im negativna kamata na štednju stanovništva, što se također događa rijetko i za klijente s velikim viškovima sredstava.
Nadograđivanje
Banke u Europskoj uniji koje nude negativne kamate na kredite imaju druge jeftinije izvore financiranja ili posluju s velikim korporacijama i financijskim posrednicima, poput mirovinskih fondova ili imaju rizičnije strategije. Negativne kamate na depozite češće su za poduzeća. Čak i u onim rijetkim zemljama i bankama koje imaju negativne kamate na kredite, na ulazni trošak sredstava nadograđuju se drugi troškovi dužniku pa negativne kamate na kredite postaju pozitivne.
Najjednostavnije rečeno, teško će banke biti u gubitku i nekom dužniku plaćati da podiže kredit ili opraštati dio rate kako se to znalo tumačiti kod nas.
Iz udruge banaka kažu da se za pojavu negativnih kamatnih stopa na kredite u budućnosti moraju steći tri preduvjeta.
Prvo, monetarna ekspanzija Europske središnje banke trebala bi se pojačati toliko da referentne kamate padnu još dublje u minus, potom bi se rizik hrvatske države trebao smanjiti toliko da prinosi na obveznice postanu negativni i naposljetku, nakon uvođenja eura svi troškovi rizika trebali pasti na razine najrazvijenijih zemalja. To, za sada, nije realan scenarij, ukazuju u udruzi banaka.
Negativne prinose na obveznice u rujnu ove godine imale su Danska, Njemačka, Irska, Francuska, Letonija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska, dok je Hrvatska imala desetogodišnji prinos na državnu obveznicu od 0,49 posto.
Negativne kamatne stope su očita realnost, ukazuju iz HUB-a, ali treba primijetiti da je preduvjet za to da zemlja bude članica europodručja ili s njime vrlo usko povezana i razvijena zemlja. Međutim, čak kada kamate na državne obveznice postanu negativne, to ne znači da će za njima pasti kamate na kredite.
Iz udruge banaka kažu da su troškovi pretvaranja depozita u kredite mnogo veći od troškova pretakanja viškova novca velikih posrednika u potražnju za državnim obveznicama.
Nova statistika Europske središnje banke pokazuje da je efektivna kamata na stambene kredite s rokom dospijeća preko 10 godina u Hrvatskoj u rujnu iznosila 2,8 posto, što je ispod gornjeg ruba intervala kamata za države koje su uvele euro.
Malo oko nule
Najmanje kamate na te kredite imale su Njemačka (1,24 posto) i Slovačka (1,04 posto). Ti su krediti skuplji u Litvi i Letoniji, kao i u svim novim članicama Unije koje nisu uvele euro, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka.
Prosječne kamatne stope na dugoročnu štednju stanovništva u hrvatskim bankama kreću se oko 0,7 posto te su malo ispod gornjeg praga intervala euro područja, a prosječne kamate na kratkoročnu štednju stanovništva pale su ispod 0,5 posto i blizu su donjem pragu intervala euro područja.
Negativne kamate na štednju stanovništva pojavljuju se samo iznimno, tako da se prosjeci kreću oko nule ili malo iznad nje, ali kod depozita poduzeća, naročito kratkoročnih, negativne kamatne stope više nisu rijetkost pa ih imaju Danska, Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Španjolska i Švedska.
Iz HUB-a dodaju da se najveće odstupanje u plus javlja u Poljskoj, Češkoj i, Rumunjskoj, a Hrvatska se s prosječnih 0,14 posto na depozite poduzeća smješta među zemlje članice koje su blizu nule.
Izvor: Slobodnadalmacija.hr
