Andreja Varoščić-Austin i Daniela Uzelac: Nova svijest širit će se kroz kulturni mainstream

Zbog izvanrednih mjera i epidemije ove je godine izostalo još jedno druženje Anastazije i Boginje, slično onom u dvorani „Chilloutka“ prije dvije godine. No, Andreja Varoščić-Austin, prevoditeljica serijala “Zvonki cedar ruski” i Daniela Uzelac, autorica serije “Put boginje”, zajednički su odgovorile na pitanja o Anastaziji i Boginji, dva literarna fenomena koja, pokazalo se, imaju sličnu publiku i osnovnu ideju autentične ženstvenosti.

Andreja Varoščić-Austin, diplomirala je filozofiju i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirala rusku književnost pri Institutu za svjetsku književnost Ruske akademije znanosti u Moskvi. Na hrvatski je prevela i objavila deset knjiga serijalaVladimira Megrea „Zvonki cedar ruski“. Prva knjiga serijala, „Anastazija“, objavljena je2003. godine, a slijedili su naslovi „Zvonki cedar ruski“, „Prostranstvo ljubavi“, „Stvaranje“, „Tko smo mi?“, „Životna energija“, „Nova civilizacija“, „Obredi ljubavi“, „Anasta“. Objavila je vlastiti roman „Posljednja ratnica Liburna“. Živi na relaciji Hrvatska – SAD.

Daniela Uzelac diplomirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i radila kao novinarka od 1990. do 2005. Od 2007. radi na sastavnici Sveučilišta u Rijeci.Njezine knjige „Igra“ i „Igrači“ kompilacije su razgovora o duhovnosti koje je vodila tijekom novinarske karijere. Od 2013. godine anonimno vodi Facebook stranicu Put boginje na kojoj piše o unutarnjem putovanju prema iskonskoj ženstvenosti. Godine 2016. objavljuje prvu knjigu „Puta boginje“pod naslovom „Buđenje boginje“, za zatim još dvije – „Ritam boginje“ 2017. i „Div i diva“ 2019.

S Andrejom Varošić-Austin i Danielom Uzelac razgovaramo o autentičnoj ženstvenosti koje afirmiraju i Anastazija i Boginja, njihovom međudjelovanju i uzajamnoj inspiraciji, zajedničkoj publici, jačanju ženske energije i planiranim novim susretima s publikom.

Anastazija i Boginja dvije su snažne i blistave osobnosti koje se pojavljuju početkom trećeg tisućljeća. Što nam poručuje Anastazija, a što Boginja? Imaju li zajedničku poruku za žene?

Andreja:„Anastazija“ Vladimira Megrea i „Put boginje“ Daniele Uzelac uspješnice su koje svojom koncepcijom žene donose novi senzibilitet i pomiču granice u kulturnoj svijesti.Anastazija je junakinja ciklusa „Zvonki cedar ruski“ s osnovnim motivom cedra, sakupljačem kozmičke energije. Ona je i stvarna žena, koja živi na rubu civilizacije u sibirskoj tajgi.Anastazija nam poručuje da je u svakoj ženi sadržana božanska bit. Daniela Uzelac svojom Boginjom na duhovit i inovativan način dočarava dogodovštine suvremene žene na njezinu putu postajanja Boginjom i poziva ženu da osvijesti svoju urođenu božanskost, svoju božansku bit.

Daniela:Anastazijaje stvarna žena koja živi u stvarnim uvjetima. Njezine su poruke otrežnjavajuće i iscjeljujuće. Međutim, Anastazijine čitateljice su moderne žene. One žive u umjetnom svijetu u kojem moraju plaćati račune, boriti se s mehanizmima opstanka i pravilima suvremenog načina života. U takvim je uvjetima izražavanje divinske ženstvenosti otežano.A neizražena žena postaje antižena – baba. Stoga mora najprije prodrijeti kroz unutarnje slojeve babuški koje je tisućljećima gradila oko svoje blistavosti, ne bi li se zaštitila pred organiziranim nasiljem sustava i njegovimantimuškarcima. A kada se razgrade ljušture,oslobađa se boginja poput Anastazije koja je živi primjer, a koji upravo sada skuplja cedrove oraščiće negdje u divljini tajge. Naime, iz naše banalne perspektive prepune ograničenja, Anastazijina se osobnost može činiti nevjerojatno moćna i nestvarna. No, čini se da je riječ tek o probuđenim potencijalima nas kao ljudskih bića. Na taj nas način Anastazija i Boginja podsjećaju što znači biti Čovjek.

Kakvo je međudjelovanje „Zvonkog cedra ruskog“ i „Puta boginje“? Kako su Anastazija i boginja utjecale jedna na drugu? Koja nova kvaliteta proizlazi iz suradnje i upotpunjavanja?

Andreja:Kroz oba ciklusa provlači se epska nota, nota velikoga spjeva o ljubavi, ljubavi koja nas ujedinjuje s Izvorom, vrhunskom stvaralačkom, kozmičkom snagom, u kojoj se ujedinjuju muško i žensko načelo. Anastazija poziva osviještenu ženu i muškarca da ostvare ljepotu života u magičnome „Prostranstvu ljubavi“. A to su upravo Danielini Diva i Div, živi simboli probuđene „ženskosti“ i „muškosti“, koji svojom novom kvalitetom življenja nadahnjuju svijet.

Daniela:Anastazija nas budi iz hipnoze o tome što je stvarnost, a što laž. Objašnjava kako svijet funkcionira i kako se stvaraju ljubav, ljepota i obilje. I ono najvažnije, vlastitim primjerom svjedoči istinitost svojih riječi… Boginja pak daje „uputstva za upotrebu“ženama koje žive pod stiskom administrativno-birokratsko-medijsko-dogmatskih metastaza.

Prije dvije godine, uoči korone, održale ste zajedničko predstavljanje u dvorani „Chilloutka“ na kojem su se okupile čitateljice Anastazije i Boginje. Jeste li očekivale takvu podršku čitateljica? Po čemu su slične čitateljice Anastazije i Boginje?

Andreja:Nadovezujući se na prethodno pitanje, ne bismo nikako smjeli zaboraviti čitatelje, Danieline Divove, koji ipak, iako u manjini, čitaju sa strašću Anastaziju. Na skoro svim promocijama knjiga o Anastaziji, pa tako i s Danielinim „Putom boginje“ u „Chilloutki“ prije dvije godine, mogle su se osjetiti visoke vibracije, i stoga ne čudi vrlo lijep odaziv.

Daniela:Tom se prilikom Anastaziji i Boginji pridružila i „Posljednja ratnica Liburna“, duhovno-avanturistički roman prvijenac Andreje Varoščić-Austin čiju okosnicu čini ljubavna priča, vođena idealom duhovnoga otkrovenja. Stoga jesam očekivala dobar odaziv, ali ne i prekobrojnost. Bilo je to druženje za pamćenje. Čarolija koja je nastala pokazuje da su čitatelji „Anastazije“ i „Boginje“ sinkroni.    

Kroz mudrost Anastazije i Boginje upoznajemo mudrost i moćženske energije. Zašto ženska energija nije prisutnija u društvu i zašto se više ne koristi za razvoj i dobrobit svijeta? Vidite li oko sebe nove primjere jačanja ženske energije?

Andreja:Ženska energija se sve više budi i osjeća na suptilnijim razinama. Kao društvo polako nadilazimo ideju žene kao predodžbe muškarca. Žena kao cjelovito biće imat će sve veću ulogu u društvenoj i kulturnoj obnovi koja će uslijediti s pomakom u svijesti. Za ovaj pothvat će joj ipak trebati muškarac, koji će, potaknut njezinom božanskom iskrom, izvršiti proboj u kulturni mainstream.

Daniela:Prisutnost ženske energije u društvu neće se očitovati kao nekakva „vladavina žena“ već kao skladmuškog i ženskog principa. Narušenost te ravnoteže vidi se po stanju Planeta, ekološkim i ekonomskim problemima. No, da bi došlo do rekalibracije, potrebna je kritična masa žena koje će progovoriti. Tu ponajprije mislim na zlostavljane i ponižene žene. Čin progovaranja je čin hrabrosti ali i početak iscjeljenja ranjene ženske energije. Dug je to put, ali prateći istupe u medijima, vidim da je započeo i kreće se kao lavina…

Zajednička je osobina projekata „Zvonki cedar ruski“ i „Put boginje“ da od prvog nastavka sve više šire krug čitateljica. Na koji se načinširi publika i kojim kanalima čitateljice dobivaju informacije o Anastaziji i Boginji? Znate li što o vašim čitateljicama – koje su dobi, koje edukacije, žive li u manjim ili većim gradovima, gdje su u Hrvatskoj najbrojnije?

Andreja:Krug Anastazijinih čitatelja postupno raste. Iako je posljednja knjiga ciklusa izišla prije jedanaest godina, krug čitatelja se još uvijek širi. Knjige su se, reklo bi se, dugo vremena same prodavale. Oni koji bi uhvatili Anastazijinu iskru ljubavi i pročitali knjige srcem, širili bi dalje njezinu ideju. Danas, uz malo reklame, knjige još uvijek idu. Čitaju ih čitatelji svih uzrasta, od poljoprivrednika do sveučilišnih profesora u svim krajevima naše zemlje i svijeta.

Daniela:Priča o „Boginji“ širi se preko knjiga i blogova s Facebooka. Prati je 10 posto muškaraca i 90 posto žena.Prema Facebook analitici najveći udio čine visoko obrazovane žene u dobi od 35 do 55 godina. Prosječni mjesečni doseg stranice je oko50.000 pregleda. Međutim, ako se u tekstu spomenu balkanski muško-ženski odnosi, doseg smjesta premašuje i 100.000 pregleda.Čitatelji su iz pedesetak zemalja svijeta, što veseli, ali ne čudi jer se izvorna ženstvenost ne može staviti ni u kakve poznate okvire, pa tako ni u one državne.

Kakva nova događanja i projekte vezane uz Anastaziju i Boginju možemo očekivati? Hoće li biti još zajedničkih susreta s čitateljicama?

Andreja:Susret, druženje s čitateljima, naša je zajednička želja.

Daniela:Stoga vjerujemo da će ih biti još puno…

Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar