Hranjive tvari koje su potrebne biljkama
Kako bi svojim biljćicama omogućili pravilnu i redovitu ishranu važno je da se upoznate sa hranjivima koja su biljkama neophodna za uspješan rast i stvaranje obilja zdravih plodova.
Piše: Ivana Strunje/Organsko carstvo
Ugljik (C), kisik (O) i vodik (H) su glavne hranjive tvari koje biljke usvajaju iz zraka i tla. Pored njih postoj još čitav niz neophodnih mineralnih hranjiva koja su biljkama potrebna za pravilan rast i razvoj.
Organska tvar tla (humus), nastala razgradnjom uginulih biljaka i životinja glavni je izvor dušika, fosfora i sumpora, dok ostale hranjive tvari u tlu nastaju raspadanjem stijena koje čine matičnu podlogu tla.
Količina organske tvari u tlu utjeće na struktru tla te je osnovni izvor energije za sva mala stvorenja koja neumorno rade stvarajući plodan humus.
O količini humusa ovisi i količina raspoloživih organskih hranjiva koja su dostupna biljkama te je veoma važno iz godine u godinu zemlji vratiti dio koji smo od nje uzeli jer bi njenim nestankom došlo do katastrofalnih posljedica za čitav život na zemlji.
Dušik, kalij i fosfor su makroelementi koje je biljkama potrebno dodavati, a skraćeno ih nazivamo prema njihovim kemijskim simbolima NPK.
Dušik (N) je veoma važan u životu biljaka jer potiće rast izdanaka i lisne mase te stvaranje bjelančevina.
Najviše dušika nalazi se u atmosferi koji u asimilacijskim procesima neke bakterije i više biljke ugrađuju u tlo te on postaje dostupan biljkama.
U tlu je pohranjen u anorganskim i organskim spojevima. Najviše ga ima u humusnim tlima te u nepotpuno razgrađenim biljnim i životinjskim ostacima.
Gnojiva bogata dušikom su: ovčji i kozji gnoj te tekuće biljno gnojivo od koprive.
Primjenom dušićnih gnojiva potrebno je biti oprezan jer prekomjernom gnojidbom potiće se i obilan rast lisne mase što je posljedica smanjenja cvatnje i stvaranja plodova (plodovito povrće.
Nedostatak dušika kod biljaka uzrokuje kržljav rast, nježne i pomalo drvenaste stabljike zbog stvaranja viška ugljikohidrata.Kod starijih biljaka prvi simptom nedostatka dušika je kloroza, uslijed čega oni žute ili poprimaju purpurnu boju te se može desiti i da opadaju.
Kako se dušik može mobilizirati iz starijeg u mlado lišće ono u početku ne pokazuje nikakve simptome.
Fosfor (P) igra važnu ulogu jer potiće na stvaranje cvijetova, plodova, ali i bjelančevina. Tla koja su bogata humusom uglavnom sadrže dovoljne količine fosfora. U tla koja su siromašna organskom tvari fosfor je potrebno dodavati.
Gnojiva koja su bogata fosforom su kokošje i golublje, a nalazi se i u Thomasovom brašnu, koštanom brašnu i sirovom fosfatu te se mogu dodati u zemlju. Suvišna gnojidba fosforom blokira druge mikronutrijente te ona postaju nedostupna biljkama (željezo, bakar i sl.) Nedostatak fosfora očituje se po krljžavom rastu biljaka,slabom ukorijenjivanju, odgađanju cvatnje i zametanju plodova te po tamno zelenoj do smeđe ljubičastoj boji listova.
Kalij (K) ima važnu fiziološku ulogu u ishrani bilja, a biljke ga usvajaju kao biljna hranjiva.
Kalij je alkalni metal koji ne ulazi u sastav organske tvari. Zaslužan je za aktivaciju enzima te u skladištenju rezervnih tvari. Ima ključnu ulogu u fotosintezi, a u stresnim uvjetima biljkama pomaže u adaptaciji te u obrani od patogena. Potrebe za kalijem približno su jednake kao i za dušikom.
Nedostatak kalija utjeće na sporiji rast biljaka, a prvi vidljivi simptom može se vidjeti kao kloroza koja se razvija u nekrozu na vrhu i rubovima lista te između žila. Lišće poprima tamniju boju.
Simptomi su vidljivi na starijem lišću koje se može početi svijati prema dolje te biljke izgledaju uvenulo. Nedostatak kalija javlja se na pjeskovitim, zbijenim tlima te tlima koja imaju višak kalcija.
Kalcij (Ca) spada u najvažnije građevne elemente. Njegova je uloga u održavanju pH vrijednosti tla jer on ima indirektan utjecaj na raspoloživost potrebnih mikroelemenata. On veže kiseline u tlu, ušvršćuje strukturu tla, sudjeluje u izmjeni iona te je zaslužan za biološku aktivnost u tlu. Zbijena zemljišta pokazatelj su nedostatka kalcija u tlu, ali i njegove kiselosti.
Gnojiva na bazi kalcija: kalcijev karbonat, živo vapno, magnezijev vapnenac, Thomasovo brašno i sl.
Suvišna gnojidba kalcijem uzrok je alkalnosti tla u kojoj većina biljaka neće uspijevati.
Prekomjernom gnojidbom kalcijem potiskuje se kalij te ga biljke ne mogu usvojiti.
Nedostatak kalcija u tlu: prvi simptomi pokazuju se na mladom lišću u obliku kloroze, biljke sporije rastu i poprimaju grmolik izgled, korijen se slabo razvija. Nedovoljna opskrbljenost kalcijem kod biljaka dovodi do problema sa oplodnjom.
U organskim vrtovima primjenjuju se organska hranjiva koja su u suradnji sa svim živim stvorenjima u tlu. Organskim hranjivima (prvenstveno kompost) stvara se velika biološka aktivnost u tlu (hrane se svi organizmi) pa su takva tla plodna i opskrbljena sa svim potrebnim hranjivima za biljke. Hraneći tlo, mi hranimo svoje biljčice i omogućujemo im skladan rast, a one nam uzvraćaju obiljem zdravih i sočnih plodova.
