U nekomercijalnih 347 tisuća kreveta 10 milijuna noćenja
U 76,4 tisuće kuća i stanova za odmor u Hrvatskoj koji se ne iznajmljuju komercijalno, prošle je godine 473,2 tisuće turista ostvarilo gotovo 10 milijuna noćenja, od čega najviše ili 3 milijuna u objektima na Kvarneru, pokazuju podaci DZS-a i eVisitora HTZ-a.
Riječ je o turističkom prometu ostvarenom u kućama i stanovima za odmor koji se ne iznajmljuju komercijalno gostima niti se u njima obavlja ugostiteljska djelatnost te ih sezonski ili povremeno koriste i u njima noće vlasnici tih objekata, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji, a koje je vlasnik obvezan prijaviti i odjaviti turističkoj zajednici općine ili grada.
Državni zavod za statistiku (DZS) istraživanje o tom nekomercijalnom turističkom prometu provodi zadnjih 20 godina, s time da je po novom podatke za prošlu godinu preuzeo iz sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koji je lani počeo s radom bilježivši prijave i odjave turista u svim oblicima smještaja po cijeloj Hrvatskoj.
U nekomercijalnih 347,1 tisuća kreveta 10 milijuna noćenja
S obzirom na podatke iz eVisitora, iz Glavnog ureda HTZ-a doznaje se da je prošle godine u Hrvatskoj bilo 76,4 tisuće kuća i stanova za odmor odnosno nekomercijalnih smještajnih objekata koji su prijavljeni u taj sustav, s ukupno 347,1 tisućom kreveta, na kojima je ostvareno ukupno gotovo 10 milijuna noćenja.
Od toga, 52 posto ili 5,1 milijun ostvarilo je 331,2 tisuće stranaca, koji su prijavljeno boravili u tim objektima, dok je preostalih 48,1 posto ili 4,7 milijuna noćenja ostvarilo 142 tisuće prijavljenih domaćih ljudi. Strani turisti su pritom u prosjeku u tim objektima ostvarili 15,5 noćenja, a domaći 33,5 noćenja.
Istodobno, od ukupnog broja noćenja, većinu, 62 posto ili 6,2 milijuna, ostvarilo je ukupno prijavljenih 139 tisuća turista za čija se noćenja boravišna pristojba plaća paušalno (umanjena za 70 posto), dok je za ostale naplaćena boravišna po svakom ostvarenom noćenju.
Među stranim turistima najviše su noćenja u tim objektima, 44,4 posto od ukupnih stranih noćenja ili 2,3 milijuna ostvarili Slovenci, za koje je poznato da su među strancima među brojnijima u
Hrvatskoj koji u svom vlasništvu imaju kuće i stanove za odmor. Slijede ih turisti iz Bosne i Hercegovine s 665 tisuća ili 13 postotnim udjelom u noćenjima, dok su na trećem mjestu Nijemci s udjelom od 10 posto ili 508,4 tisuće noćenja. Veće udjele u nekomercijalnim noćenjima imali su još turisti iz Srbije (7,3 posto), Austrije (4 posto), Italije (3,5 posto) te Mađarske (2,5 posto), koji su svi, slično kao i Slovenci, i česti vlasnici tih objekata.
Najviše nekomercijalnih noćenja i kreveta na Kvarneru i u Zadarskoj županiji
Najviše kreveta u nekomercijalnom smještaju, nešto malo iznad 96,1 tisuću, bilo je lani u 19,8 tisuća tih objekata na Kvarneru odnosno na području Primorsko-goranske županije, gdje je ostvareno i najviše nekomercijalnih noćenja – 120 tisuća prijavljenih turista u tim je objektima ostvarilo najviše noćenja među svim županijama, nešto malo više od 3 milijuna.
Po noćenjima je na drugom mjestu Zadarska županija sa 2,6 milijuna noćenja, ali je prva sa 133,7 tisuća turista koji su boravili prijavljeno u tim objektima, a ispred je Kvarnera i po broju tih objekata, 20,8 tisuća s ukupno 92,7 tisuće kreveta.
Na trećem mjestu je Istarska županija sa 12,6 tisuća tih objekta i 61 tisućom kreveta na kojima je lani 79,6 tisuća prijavljenih turista ostvarilo 1,5 milijun noćenja, a nešto malo više od milijun noćenja u nekomercijalnom smještaju imala je lani još samo Šibensko-kninska županija, u čijih je 6,7 tisuća kuća i stanova za odmor sa gotovo 28 tisuća kreveta prijavljeno boravilo oko 37 tisuća turista.
Oko tisuću njih više boravilo je u nekomercijalnom smještaju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ostvarivši puno manje noćenja, 453 tisuće i to u 4,6 tisuće objekata s blizu 22 tisuće kreveta, dok je 45 tisuća prijavljenih turista u 6,3 tisuće kuća i stanova za odmor sa 29 tisuće kreveta na području Splitsko-dalmatinske županije ostvarilo 674,2 tisuće noćenja.
Najmanji promet oko Varaždina, Vukovara i Požege
Među svim županijama, najmanje noćenja u nekomercijalnom smještaju uobičajeno je ostvareno u kontinentalnim županijama, pri čemu ‘najbolje’ stoje Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija sa 12,4 tisućom odnosno 12,1 tisućom noćenja.
U tim je županijama na kontinentu i najviše takvih objekata – u Krapinsko-zagorskoj županiji tisuću kuća i stanova za odmor s nešto malo više od dvije tisuće kreveta, a u Gradu Zagrebu 232 objekta sa 360 kreveta.
Najmanje nekomercijalnih noćenja među svim županijama, svega 38, imala je Varaždinska županija, u kojoj je prijavljeno tek tri objekta s 10 kreveta.
Nešto bolja je Vukovarsko-srijemska županija sa 96 noćenja u dva nekomercijalna smještajna objekta s četiri kreveta, te Požeško-slavonska županija, s lanjskih 116 nekomercijalnih noćenja i samo jednim prijavljenim nekomercijalnim smještajnim objektom s dva kreveta.
