Škola i sretni učenici? Da!
Je li današnji hrvatski odgojno-obrazovni sustav mjesto u kojemu su učenici sretni? Ako je suditi prema istraživanjima koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija 2008. godine te hrvatske liječnice Kuzman, Pavić Šimetin i Pejnović Franelić 2004., 2008. i 2012. godine, onda je odgovor negativan.
Piše: Sanja Simel/Samopozitivno.com
Naime, istraživanja su pokazala kako učenici u dobi od 11, 13 i 15 godina u školi češće doživljavaju negativne emocije no pozitivne, odnosno, jednostavno rečeno, ne vole školu, što je i danas aktualno.
No, može li škola biti mjesto u kojemu su učenici sretni? Odgovor je – da! Pri tome je važno napomenuti kako sreća učenika ne bi trebala biti samoj sebi svrha, već bi trebala biti produkt njihovog aktivnog i stvaralačkog života, kako bi oni znali što je to što ih čini sretnima i ispunjenima, a njihov život smislenim. Ukoliko se učitelji u svom odgojnom djelovanju usmjere na pozitivne osobine, potencijale i talente učenika, a ne samo na njihove eventualne probleme i poteškoće, mogu im pomoći u tom procesu samoostvarenja. Također, pri tome je važno poticanje učenika da, primjereno svojoj dobi i sposobnostima, samostalno odabiru vrijednosti koje su im važne za ono što žele ostvariti i postići (Bognar i Simel, 2013) te da razvijaju kritičko mišljenje pomoću kojeg će moći još bolje razumjeti svoje vrijednosti u odnosu na tuđe. Time ujedno preuzimaju odgovornost za vlastite postupke i stječu osjećaj kontrole nad svojim životom. No, učenici će to moći činiti tek ako se osjećaju prihvaćenima i sigurnima, i zato je iznimno važno da učitelj s ljubavlju izgrađuje odnos s učenicima, koji se temelji na međusobnom poštovanju, empatiji i povjerenju.
Pomoći učenicima da žive stvaralačkim, aktivnim i spontanom životom, odnosno da u takvom životu ostvaruju svoju sreću – to je svrha odgojnog djelovanja učitelja i nastavnika. I nikada ne smijemo zaboraviti:
“Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu”.
Kineska poslovica
Vidi:
Currie, C. i dr. (ur.) (2008). Inequalities in young people’s health. Copenhagen Ø, Denmark: WHO Regional Office for Europe.
Kuzman, M., Pavić Šimetin, I., Pejnović Franelić, I. (2004., 2008., 2012). Ponašanje u vezi sa zdravljem djece školske dobi. Zagreb, Hrvatska: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
