Paška sirana smatra se jednim od najpoznatijih hrvatskih gastronomskih identiteta
Kroz 70 godina Paška sirana postala je referentni centar paškog sirarstva stoga uvijek pozdravlja svaki uspjeh naših otočkih sirana i sirara jer to je dodatno priznanje našim zajedničkim naporima.
Paška sirana je u 2016. velikom svečanošću obilježila 70 godina postojanja. Priča o počecima više je no zanimljiva, s obzirom na to da je s radom počela 1946. kao otočka poljoprivredna zadruga koja je udružila ovčare, otvorila im vrata tržišta, standardizirala kvalitetu, olakšala plasman i stvorila potražnju, a danas se smatra jednim od najpoznatijih hrvatskih gastronomskih identiteta. Danas su i vlasnici certifikata bonitetne izvrsnosti, međunarodno priznate, standardizirane oznake kvalitete poslovanja temeljene na analitičkoj metodi izračuna jedinstvenoj za sva tržišta Europe koju dodjeljuje Bisnode. Time je Paška sirana svrstana u kategoriju sigurnog poslovnog partnera i u sam vrh uspješnih tvrtki. Iz perspektive financijske sposobnosti i perspektive odgovornog poslovanja, poručuju iz tvrtke, također su dobili i prednost u odnosu na ostala poduzeća iz branše.
“Tradicija proizvodnje paškog sira na otoku Pagu je prisutna stoljećima, ali i neki drugi hrvatski otoci bavili su se ovčarstvom pa slijedom toga i proizvodnjom sira. Da nije bilo Paške sirane koja je prepoznala komparativne prednosti otoka Paga, Paški sir zasigurno ne bi bio ono što danas jest – najjači hrvatski gastrobrend. Ona ga je učinila sirom svjetskog kalibra. Ponosni smo na svako priznanje Paškom siru, nevažno od kojeg je otočkog proizvođača jer to je priznanje tisućama otočkih obitelji koje su kroz 70 godina činili Pašku siranu”, u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva Ante Oštarić, član Uprave Paške sirane.
Paški sir ujedno smatraju i najvećim uspjehom sirane. Osim toga, izdvojio je Oštarić, druga dva elementa ilustriraju kontinuirani poslovni uspjeh, a to su prva i uspješna privatizacija u Zadarskoj županiji 1992., te trenutak kad su 2008. također prvi na županijskoj razini povukli maksimalna sredstva iz SAPARDA kojima su izgradili novu tvornicu opremljenu vrhunskom tehnologijom za proizvodnju sira. “Paški sir je othranio generacije paških obitelji generirajući gospodarski razvoj otoka tako da su naši ljudi emocionalno vezani uz pojam paškog sira. Kroz 70 godina Paška sirana postala je referentni centar paškog sirarstva stoga uvijek pozdravlja svaki uspjeh naših otočkih sirana i sirara jer to je dodatno priznanje našim zajedničkim naporima. Danas postaje sve izraženija potreba udruživanja proizvođača, brendiranja i zaštite, zajedničkog nastupa na tržištu, a mi smo još prije više od deset godina inicirali osnivanje Udruge proizvođača paškog sira prvenstveno s ciljem zaštite Paškog sira, a imajući na umu pravila igre na tržištu europske unije”, dodao je.
Kazao je i da se Paška sirana nedavno u Španjolskoj, na World Cheese Awardsu 2016. i International Cheese Festivalu predstavila sa+ kolegama iz Udruge. Prednost Paške sirane su utrke u nogama i zanat u rukama, smatra Oštarić, nastavivši da su ujedno osvojili i nekoliko medalja za svoje sireve. “Upravo je naš Paški sir osvojio Supergold 2016. čime smo još jednom potvrdili da imamo proizvod svjetskog kalibra. Ocjenjivao se 3021 sir iz trideset zemalja svijeta, zahtjevan posao ocjenjivalo je 250 sudaca i posebno 16 najvećih svjetskih eksperata specijaliziranih za sir”, nastavio je.
Oštarić ističe i nedavno u Hrvatskoj provedeno istraživanje koje je pokazalo da 77 posto ispitanika smatra kako zakonska regulativa otežava poslovanje poduzeća u Hrvatskoj, što je tri puta više od broja ispitanika u susjednim zemljama. Česte izmjene propisa i politika, neizvjesnost kada je riječ o dugoročnijim nacionalnim gospodarskim strategijama vode do potrebe stalnog prilagođavanja poslovanja tvrtke pa nije lako naći manevarskog prostora za veće poduzetničke projekte, smatra Oštarić. “No, Paška sirana je uvijek imala uigran tim, prva je otvarala vrata poslovnih prilika, prva se suočavala s izazovima i utabala put mnogima koji su išli za njom. Ozbiljni simptomi gospodarske krize postoje i jedino korjenitom promjenom društva moći ćemo se izvući iz ove apatije. Simptomatična i činjenica da je isto istraživanje pokazalo da 35 posto ispitanika ima negativan društveni stav prema poduzetnicima. Bolja vremena možemo očekivati kada poduzetnici budu prepoznati kao ključ rješenja krize, a ne kao njen uzrok”, zaključio je sugovornik.
Izvor: Poslovni.hr
