Podravka je sa Žitom postigla i najveću dobit u 25 godina
Prema ocjeni žirija sastavljenog od gospodarskih stručnjaka i novinara, Podravkina kupnja ljubljanske prehrambene kompanije Žito ušla je u užu konkurenciju iz koje će čitatelji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika odabrati Gospodarski događaj godine.
Podsjetimo, Podravka je u proljeće 2015. u Ljubljani s konzorcijem prodavatelja (Slovenski državni holding te Modra zavarovalnica, KD Kapital, KD Skladi, Adriatic Slovenica i NLB Skladi) sklopila ugovor o kupnji 51,55 posto dionica ljubljanskog Žita, po cijeni od 180,1 euro za dionicu, odnosno za 33,03 milijuna eura. Nakon što je Atlantic grupa kupila Drogu Kolinsku, a Agrokor preuzeo Mercator, Podravkina kupnja Žita jedna je od najznačajnijih akvizicija hrvatskih kompanija u Sloveniji.
– Akvizicijom Žita stvaramo novog prehrambenog lidera na tržištu Slovenije sa značajnim potencijalom rasta na brojnim tržištima na kojima je Podravka prisutna – istaknuo je prilikom potpisivanja ugovora predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić.
Istaknuo je kako je Žito kompanija s vrlo kvalitetnim proizvodima, prepoznatljivim markama, uređenim sustavom poslovanja te marljivim i sposobnim zaposlenicima koji su sve to godinama stvarali te dodao da im je namjera prije svega učiniti ovu kompaniju još uspješnijom i iskoristiti sve sinergijske učinke koje su u ovom spajanju prepoznali.
Time se Grupa Podravka svrstala u sam vrh prehrambene industrije na tržištu Slovenije, s ukupnim prihodom na godišnjoj razini od oko 900 milijuna kuna.
U listopadu 2015. Podravka je objavila ponudu za preuzimanje svih preostalih dionica Žita, u kojoj je ponudila 180,1 eura za dionicu, a ponudu je prihvatio 4291 dioničar, od kojih je Podravka kupila dodatnih 35,25 posto dionica. Nakon ponude za preuzimanje Podravka je postala vlasnik ukupno 86,80 posto dionica ljubljanskog Žita, a u vlasništvu samog Žita i njegovih povezanih društava bilo je još oko 10 posto dionica.
Početkom ove godine, kad je Podravka već dosegla 96,8 posto udjela u Žitu, glavna skupština te kompanije donijela je odluku o isključenju manjinskih dioničara, koji su za svoje dionice također dobili otpremninu od 180,1 eura po dionici te odluku o povlačenju dionica Žita s Ljubljanske burze.
Odlukom o isključenju manjinskih dioničara sve dionice Žita prenesene su na glavnog dioničara Podravku. Podravka i Žito imaju vrlo komplementaran asortiman proizvoda – riječ je o prehrambenim proizvodima koji imaju sličan model proizvodnje, prodaje, promocije, distribucije i logistike. Žito u svome portfelju ima široku paletu prepoznatljivih marki proizvoda, koje drže vodeću ili pak drugu poziciju na tržištu, poput krovne marke Žito (brašno i pekarski proizvodi), potom Zlato polje (riža, tjestenina, mlinarski proizvodi), Maestro (monozačini), 1001 Cvet (čajevi), Natura (žitarice i mahunarke), Gorenjka (čokolada), Šumi (bomboni). Proširenjem poslovanja u komplementarnim grupama proizvoda stvorena je mogućnost proizvodnih i prodajno-marketinških sinergija, čime se poboljšava efikasnost poslovanja obiju kompanija te povećava njihova konkurentnost. U Podravki naglašavaju kako se ovim otvara mogućnost prodaje proizvoda Žita kroz prodajno-distributivnu mrežu Podravke u više od 20 zemalja svijeta.
Strateško područje
Rezultati akvizicije vidjeli su se i u financijskom izvješću za 2015., po kojem je Grupa Podravka ostvarila i rekordnu dobit od 398 milijuna kuna, što je četiri puta više nego za 2014. To je, kako je istaknuo Mršić, najveća dobit realizirana u posljednjih 25 godina.
Rekordna neto dobit, među ostalim, rezultat je pozitivnog utjecaja kupnje slovenske tvrtke Žito te poreznog prihoda povezanog s poticajima koji su Podravki dodijeljeni radi gradnje novih tvornica Belupa.
Prihodi od prodaje Grupe Podravka u 2015. rasli su 7,8 posto, na 3,77 milijardi kuna. Strateško poslovno područje Prehrana ostvarilo je još bolji rast prihoda od prodaje od 11,6 posto pa su dosegnuli 2,9 milijardi kuna. Prehrana je u 2015. imala gotovo 211 milijuna kuna neto dobiti, dok je u prethodnoj godini dobit ovog segmenta bila 28,8 milijuna kuna.
Izvor: Večernji.hr
