Stvaranje prve hrvatske startup burze kroz suradnju estonskog Funderbeama i Zagrebačke burze, čini se, neće biti tek običan presedan već uvod u pravu crowdfunding ofanzivu na domaće tržište. Tri hrvatske crowdfunding platforme startale su u posljednjih godinu dana, a priliku traži i jedna bosanska crowdfunding platforma te nekoliko slovenskih.

Matej Rauh, osnivač i direktor ADRIFunda, prve slovenske crowdfunding platforme, koju tamošnji mediji od milja zovu slovenski Kickstarter, izjavio je Crowdfunding Convetionu 2016. u Zagrebu, najvećoj takvoj konferenciji u Hrvatskoj, da im je u planu širenje na hrvatsko tržište. “U budućnosti planiramo prenijeti našu platformu na druge jezike, uključujući i na Hrvatsku, ali to je spor proces jer treba zadržati standard dobre kvalitete po čemu se lokalne platforme istiću od konkurencije”, istiće Rauh.

Islandsko otkriće

Lokalne crowdfunding platforme te općenito crowdfunding, kao instrument investiranja, globalno je najrazvijeniji baš u Europi. John Burton, voditelj istraživanja crowdfundinga i data scientist sa Cambridge Centre for Alternative Finance kaže da se globalno preko crowdfundinga obavi tek 3,1 posto investicija. “Ali Europa je po tome daleko iznad prosjeka, ona je po tome potpuno jedinstvena, jer ovdje na crowdfunding kao oblik investiranja otpada čak 43 posto i to je praktički jedina stvar koja po pitanju digitalne agende stavlja na svjetski vrh, miljama ispred SAD-a i Japana”, kaže Burton. Način na koji je nastao slovenski Kickstarter mnogo otkriva o tome kako se taj proces odvija po Europi.

Matej Rauh iz ADRIFunda kaže da su ideju za ovakvu platformu dobili lani, a realizirali su je početkom ove godine po sličnom modelu kao što to radi ZSE. “Dok sam studirao pitao sam se zašto tako dobro uspjevaju crowdfunding platforme na Islandu, a kako sam imao pravno znanje a ne i ono tehničko za realizaciju takvog pothvata, pronašao sam partnera u islanskoj platformi Karolina fund”, pojašnjava Rauh. Dvije su platforme čak i vizualno vrlo slične. No, ono što je ADRIFund učinilo uspješnim u Sloveniji je to, tumači Rauh, što su postali alat koji pomaže lokalnim poduzetnicima da prikupe novac ne samo globalno već prvenstveno lokalno i što blagodat takvog pristupa prepoznaje lokalna zajednica. “Počeli smo krajem ožujka sa sedam kampanja i do danas smo prikupili više od 40 tisuća eura kapitala našim korisnicima pri čemu je postotak uspješnih projekata 53 posto”, istiće Rauh.

Tehnološka platforma

Ingi Rafn Sigurdsson, osnivač i direktor Karolina Funda kaže da su u crowdfunding ušli prije četiri godine. Inicijalno su pokrenuli sedam kampanja i godinu dana mučili se da donesu uspjeh svojim korisnicima. “Kada smo shvatili da imamo 90 posto uspješnih projekata i da je to daleko bolje od onoga što se može postići na globalnim platformama poput Indiegogoa ili Kickstartera usmjerili smo se na širenje i prodaju tog znanja diljem svijeta pa tako i u Sloveniji”, kaže Rafn Sigurdsson.

Navodi da pri tome nisu isključivi. Tako u Danskoj surađuju s tri crowdfunding platforme, s jednom u Finskoj te su odnedavno počeli surađivati i s jednom tvrtkom u Norveškoj.  “Mi se vodimo idejom da je za lokalnu platformu skupo baviti se tehnologijom, ne samo zbog novca i IT kapaciteta, već i zato što to odvlači pozornost od glavnog proizvoda i glavnog aduta lokalnih platformi, a to su izgradnja lokalnih investicijskih i startup zajednica”, kaže Rafn Sigurdsson.

Hrvati šute

U Hrvatskoj je zasad teško procijeniti koliki je uspjeh postojeće tri crowdfunding platforme. Hrvoje Maras, koji vodi crowdfunding platformu Croenergy kaže da više kampanja planiraju tek u 2017. godini. Ivana Turčin iz Vipnetove crowdfunding platforme Čini pravu stvar također nije govorila o brojkama. Slične informacije nemamo ni o crowdfunding platformi Croinvest.

Željko Ninkov, osnivač  i direktor ideaFunder$-a, jedine crowdfunding platforme iz Bosne i Hercegovine pak vrlo otvoreno kaže da rezultati koje su postigli dosad nisu ohrabrujući. “Godinu dana posla je iza nas. Imali smo 18 projekata od kojih su dva aktivna, dva su u pripremi, a plan je krenuti i s jednim projektom iz Hrvatske, ali prepreka čak i za donation crowdfunding platforme poput naše je mnogo. Primjerice, sredstva se mogu donirati jedino preko PayPala, a prijaviti se mogu jedino neprofitni i humanitarni projekti”, zaključuje Ninkov.