Zanimljivi načini na koje Kostarika čuva svoje prirodno bogatstvo
Zelene prašume, kultura, zakon koji zabranjuje prodaju kave ispod standarda… Kostarika je srednjoamerički raj obogaćen besprijekornom biološkom raznolikošću i ekološkim blaženstvom.
S više od 30 nacionalnih parkova, 200 vulkanskih formacija (koji sadrže 5 aktivnih vulkana) i više od 500.000 različitih vrsta, Kostarika neumorno zagovara dužnost očuvanja okoliša i neprestano traži nove načine da to čini. Snažan je zagovornik obnovljive energije i 99% svoje električne energije proizvodi putem hidroenergije, vjetra, geotermalne energije i solarne energije, što je čini jednom od ekološki najprihvatljivijih zemalja na planetu.
Kostarika i politike zaštite prirode koje je provodila služe kao model zelenog političkog djelovanja diljem svijeta. Više od 30% njezinog teritorija je zaštićeno, a to je ujedno i jedan od najvećih omjera u svijetu. Dok Kostarika čini samo otprilike 0,03% kopnene mase na Zemlji, ona sadrži 5% svjetske biološke raznolikosti. To je čini jednim od biološki najraznovrsnijih mjesta na svijetu, a sadrži razinu biološke gustoće kojoj nema premca nigdje drugdje na planetu.
Metode za osiguranje očuvanja i sprječavanje propadanja okoliša nisu uvijek bile konvencionalne. Na primjer, sredinom 90-ih, 12.000 tona narančine kore istovareno je na neplodni pašnjak u nacionalnom parku Kostarike. Godine 1997. Daniel Janzen i Winnie Hallwachs, oboje ekolozi na Sveučilištu Pennsylvanija, predstavili su ponudu lokalnom proizvođaču soka od naranče smještenom uz granicu Área de Conservación Guanacaste, sugerirajući da ako doniraju dio svog šumskog zemljišta, tvrtka bi mogla odložiti otpad od narančine kore na neplodno zemljište radi biorazgradnje. Ekološko-evolucijski istraživački tim je 2013. odlučio procijeniti to područje, proučavajući učinke ove operacije. Istraživački tim procijenio je dva skupa uzoraka tla kako bi utvrdio jesu li narančine kore obogaćivale hranjive tvari u tlu – razlike koje su otkrili bile su dramatične – područje oplođeno otpadom naranče imalo je bogatije tlo, više biomase, veću raznolikost vrsta i veće krošnje drveća.
Jedna od ključnih karakteristika Kostarike je priroda i divlje životinja unutar njene kulture. To je podignuto na drugu razinu kada je bivši gradonačelnik Edgar Mora dao službeno državljanstvo kukcima, biljkama i drveću. Sada poznat kao “Ciudad Dulce”, ili Slatki grad, Curridabat (predgrađe San Joséa) uveo je ovu inicijativu za pretvaranje područja u raj za “urbane” životinje. Siva, industrijalizirana područja sada su preplavljena zelenilom, vegetacijom i autohtonim životinjama.
Očigledno je da su očuvanje prirode i divljih životinja središnje načelo kostarikanske filozofije “Pura Vida”. Uz takvu raznolikost i neobične pristupe očuvanju, Kostarika je odličan primjer kako se brinuti o tome što nas okružuje.
Izvor: Green.hr; Foto: Pixabay
