Antarktički mikrobi koji jedu gorivo mogu pomoći u čišćenju plastike
Tim argentinskih znanstvenika koristi mikroorganizme porijeklom s Antarktika kako bi očistio onečišćenje od goriva i potencijalno plastike u netaknutim prostranstvima bijelog kontinenta. Sićušni mikrobi jedu otpad, stvarajući prirodni sustav čišćenja od onečišćenja uzrokovanog dizelom koji se koristi kao izvor električne energije i topline za istraživačke baze na smrznutom Antarktiku, piše Reuters.
Kontinent je zaštićen Madridskim protokolom iz 1961. koji propisuje da se mora držati u netaknutom stanju.
Istraživanje o tome kako bi mikrobi mogli pomoći s plastičnim otpadom moglo bi imati potencijala za šire probleme okoliša.
– Ovaj rad koristi potencijal domaćih mikroorganizama – bakterija i gljivica koje naseljavaju antarktičko tlo, čak i kada je ono kontaminirano – i čini da ti mikroorganizmi jedu ugljikovodike – rekao je dr. Lucas Ruberto, biokemičar.
– Ono što je za nas kontaminant, za njih može biti hrana.
Ruberto je u prosincu s drugim istraživačima otputovao u Carlini, jednu od šest stalnih argentinskih baza na Antarktiku, prolazeći kroz karantenu kako bi spriječio donošenje COVIDa-19 na kontinent, gdje je došlo do izoliranih izbijanja virusa.
Tim je izvršio zadatke bioremedijacije, koji uključuju čišćenje tla zahvaćenog dizelom, koristeći autohtone mikroorganizme i biljke, te uklanjajući tako oko 60-80% onečišćenja.
Ruberto je rekao da je tim pomogao mikrobima dušikom, vlagom i prozračivanjem kako bi optimizirali svoje uvjete.
– U osnovi time postižemo da mikroorganizmi biološki smanje, uz vrlo mali utjecaj na okoliš, razinu zagađivača – rekao je za Reuters.
Tim je sada počeo istraživati kako bi mikrobi mogli pomoći očistiti plastični otpad na drugim mjestima. I goriva i plastika su polimeri, molekule sastavljene od dugih lanaca uglavnom ugljika i vodika.
– Ove smo godine uključili kao jedan od projekata grupe potragu za autohtonim mikroorganizmima koji su sposobni razgraditi plastiku – rekla je Nathalie Bernard, biokemičarka i specijalistica za biorazgradnju plastike.
Znanstvenici skupljaju uzorke plastike iz antarktičkih mora i proučavaju jedu li mikroorganizmi plastiku ili je jednostavno koriste kao splavi.
– Ako otkrijemo da je plastika doista degradirajuća, sljedeći korak bi bio razumjeti kako to funkcionira, kako bismo dugoročno mogli pronaći način da spojimo biotehnološki proces za razgradnju polimera na niskim temperaturama – dodala je Bernard.
Ruberto je rekao da je njihov rad u okolini Antarktika koji izaziva strahopoštovanje pomogao motivirati istraživanje.
– Moći istraživati na Antarktici je ostvarenje sna. To je jedinstveno, zaštićeno mjesto, s vrlo posebnim ekosustavima – zaključio je.
D.G./Morski.hr
