Što je zapravo – Badnjak?
Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim Badnjak – što je to? Znamo, naravno, da je to dan kad kitimo božićno drvce, jedemo ribu i tražimo poklone pod borom, no što je to zapravo? Dakle, ukratko, Badnjak je dan neposredne pripreme za Božić.
U kršćanskom kalendaru Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa Krista. Kulminacija je to intenzivne priprave za Isusov dolazak na zemlju u dječjem obliku koje je počelo još prije četiri tjedna, na prvu nedjelju došašća ili adventa.
Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim. Kulminacija priprave za blagdan Božića bit će mise polnoćke koje se služe u svim crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.
Badnji dan ili Badnjak, a posebice Badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.
Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdjenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim hrvatskim krajevima, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić Faljen Isus! Dobro vam došla badnja večer! Na taj pozdrav slijedi odgovor: I s tobom zajedno!
Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica! Odgovor glasi: Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada! U dijelu Slavonije čestitari na badnju večer ulaze u kuću i govore: Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva, a odgovara se: I vi živi i zdravi bili! Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.
Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno pripravljenu večeru.
Sve u svemu, dan za obitelj i zajedništvo – pa budite takvi i uživajte!
