U Zagrebu niče najveća privatna bolnica u Hrvatskoj, veća od većine javnih bolničkih ustanova

Tvrtka Osteon gradnja u projekt ulaže 160 milijuna kuna, ustanova će biti na 10.000 kvadrata i veličinom će nadrasti većinu javni bolnica. Ono što nije uspjelo gradu Zagrebu i državi napravit će privatnik – izgraditi prvu bolnicu preko rijeke Save.

Kako ekskluzivno doznaje Poslovni dnevnik, u novozagrebačkom naselju Dugave, na današnjoj ledini smještenoj uz izlaz prema Velikoj Gorici, 2023. godine niknut će nova Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion. To će biti najveća privatna bolnica u Hrvatskoj, veća od većine javnih bolničkih ustanova, a tvrtka Osteon gradnja u taj projekt planira uložiti 160 milijuna kuna.

Ortoped Nikola Čičak, direktor Osteona i jedan od osnivača bolnice Akromion u Krapinskim Toplicama pojašnjava zašto Akromion seli u Zagreb. “Kako je Akromion od osnivanja do danas postao respektabilna ortopedska bolnica u ovom dijelu Europe, našli smo se u situaciji da smo naprosto prerasli prostor koji koristimo u Krapinskim Toplicama.

Postalo nam je tijesno, nedostajalo nam je mjesta na odjelima, do te mjere da moramo odgađati zahvate jer nemamo kamo smjestiti pacijente nakon operacija. Na toj se lokaciji nemamo kamo širiti, i odlučili smo izgraditi bolnicu koja će odgovarati našim potrebama. Drugi razlog leži u samoj lokaciji, Zagreb je dostupniji našim pacijentima koji dolaze iz cijele Hrvatske, ali i drugih zemalja, Slovenije, Srbije, BiH, dolaze nam i Hrvati koji žive u inozemstvu te stranci koji žive u Hrvatskoj. Zagreb će biti bolja adresa za naše daljnje širenje poslovanja”, pojasnio je Nikola Čičak, koji je sa svojim kolegama liječnicima Akromion osnovao 2008. godine, u objektu koji su uzeli u najam od Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, te obnovili za potrebe bolnice.

Po visini prihoda i broju zaposlenika, Akromion je najveća privatna ortopedska bolnica u zemlji, koja je u 2019. godini ostvarila 40,5 milijuna kuna prihoda (u pandemijskoj godini 37,5 milijuna kuna). Radi se o ustanovi koja je specijalizirana za liječenje ozljeda i bolesti sustava za kretanje, uz širok spektar operacijskih zahvata, od artroskopija do ugradnje umjetnih zglobova i rekonstrukcije, a osim toga bave se znanstvenim radom i edukacijama. Osim u Krapinskim Toplicama i Zagrebu, usluge pružaju i u ambulantama u Splitu i Zadru.

Imaju ukupno 70 stalno zaposlenih. Od osnutka do danas u Akromionu je obavljeno 15.248 operacija, odnosno 249.111 medicinskih usluga, a na godišnjoj bazi odradi se više od 30 tisuća usluga, uključujući oko 1300 operacija. U medicinskom smislu, Čičak ističe kako se radi o ustanovi koja je popularizirala praksu dnevne bolnice u ortopediji, uvela regionalnu anesteziju te brojne nove tehnologije, kao i nove operacijske i anesteziološke, te postoperativne postupke. Akromion je prva e-bolnica u Hrvatskoj s integriranom operacijskom salom, te nastavna baza Medicinskog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Nova bolnica Akromion gradi se na terenu od 8,5 tisuća kvadrata, koje je tvrtka Osteon kupila od privatnih vlasnika za ukupno 12,5 milijuna kuna. Sama bolnica prostirat će se na oko 10 tisuća kvadrata, imat će 5 etaža uključujući garažu, a ukupna vrijednost investicije je 160 milijuna kuna. S idejnim projektom tim Akromiona krenuo je negdje u ljeto 2019. godine, gotovo neposredno prije pandemije. Čičak pojašnjava kako se projekt slagao kroz dobrih desetak verzija, jer se radio tako da je osoblje bolnice davalo upute arhitektima. “Davali smo im upute što trebamo, da napravimo bolnicu prema potrebama, a ne da bolnicu prilagođavamo objektu, kako je bilo recimo prilikom adaptacije objekta Akromiona u Krapinskim Toplicama. Kad je došla pandemija bili smo malo u dilemi kako dalje, pitali su me idemo li, rekao sam idemo, sad je baš vrijeme. Godinu i pol smo radili glavni projekt koji je bio gotov ovog ljeta”, otkriva Čičak.

Kuhinja i veći stacionar

Ovog proljeća je osnovana tvrtka Osteon gradnja koja će biti zadužena za realizaciju projekta, a financijska konstrukcija bit će zatvorena uz pomoć kredita banke koju tek trebaju odabrati. U igri su četiri banke – Zaba, PBZ, Erste i HBOR, koje nude odlične uvjete za kredit, zapravo se guraju da uđu u projekt jer se radi o pouzdanom partneru.

Početkom listopada predan je zahtjev za građevinsku dozvolu, a odabran je i izvođač radova, bolnicu Akromion izgradit će im tvrtka Kamgrad. Plan je otvaranje 2023. godine. Umjesto dosadašnje tri operacijske sale koliko ih je sada u Akromionu u Krapinskim Toplicama, u Dugavama će biti četiri sale. Nabavlja se i drugi uređaj za magnetsku rezonancu, kao i CT koji sada nemaju. Povećava se i stacionar, koji će se prostirati kroz jedan cijeli odjel.

“To će pacijentima biti kao da nakon operacija idu u Toplice, što je zgodno pogotovo nakon nekih zahvata kao što je ugradnja proteze kuka ili koljena. Kod takvih zahvata treba vremena da se pacijent vrati u normalan život i tko se kući želi vratiti “zdrav”, taj može ostati u našem stacionaru.

Imat ćemo i prostor za vanjsku pratnju, ako netko dođe u pratnji familije, pratnja će imati kod nas hotelski smještaj. Otvaramo i vlastitu kuhinju. U sklopu fizikalne terapije u prizemlju otvaramo bazen, gdje je i ambulantni dio te radiologija. Na prvom katu je odjel i operacijski blok, na drugom katu je stacionar, a na trećem katu će biti administracija, velika dvorana za prezentacije i skupove. U podrumu je garaža”, opisuje Nikola Čičak.

Nova bolnica će imati ukupno 51 krevet, što je značajno više od 18 kreveta koliko ih je danas u Akromionu, na 1300 operacija koje odrade godišnje. Pronalazak osoblja neće im biti problem, jer će se u Dugave preseliti osoblje iz Krapinskih Toplica i njihove Poliklinike Zagreb, dakle bolnicu i polikliniku spajaju u jednu ustanovu.

Zavod plaća nerealno nisko

Još se razmatra što će biti s objektom u Krapinskim Toplicama, koji je u najmu Akromiona do 2028. godine, hoće li se to iskoristiti i na koji način. Nažalost, usluge Akromiona pacijenti će i u Zagrebu plaćati iz vlastitog džepa, jer nije u planu ugovaranje s državnim osiguravateljom, prije svega zbog nerealno niskih cijena koje plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, te stoga što Zavod ne želi sklapati ugovor s bolnicama koji uključuju terapijske postupke kao što su operacije.

“Ne računamo na HZZO, jedino ako se država ne opameti i omogući nam suradnju, ali po realnim cijenama. Nama ne nedostaje pacijenata, i u ovu investiciju ulazimo ne računajući na HZZO, ali žalosno je da ne možemo primiti ljude koji si to ne mogu sami platiti”, zaključuje Nikola Čičak.

Izvor: Poslovni.hr