Hektar batate – zarada 50.000 kn, kao na 30 hektara pšenice
Prošlo je vrijeme pšenice i kukuruza, hrvatske su njive bogom dane za kavijar među krumpirima, smiju se iz zagrebačke tvrtke Velebit Agro dok ovih dana obilaze polja svojih kooperanata. Vrijeme je batate, “sweet potatoa” ili slatkog krumpira, kako mu tepaju, iako ta visokovrijedna namirnica iz porodice slakova nema baš nikakve veze s krumpirom (koji je iz porodice pomoćnica).
Trud se isplati
Ni cijena mu nije slična. Batata, koju u svakoj prilici hvali i najbrži čovjek na svijetu Usain Bolt ističući da je jede baš svaki dan, i pet je puta skuplja od krumpira. U trgovačkim centrima kilogram se plaća i 20 kuna, no to očito nije prepreka jer potražnja za njom u Hrvatskoj raste po stopi od najmanje 20 posto godišnje. Kako u ostatku Europe već luduju za tom namirnicom i s obzirom na to da drži prilično stabilnu cijenu na burzama, prava je šteta da su deseci i stotine hektara u nas i dalje zapušteni. Analiza Agronomskog fakulteta još je prije nekoliko godina pokazala da bi proizvodnja batate, koja je uglavnom rezervirana za tople tropske krajeve, u Europi za Španjolsku, Portugal… u Hrvatskoj bila isplativa u Međimurju, Podravini, istočnoj i zapadnoj Slavoniji, Prigorju, Moslavini… Iako su joj najdraža glinasto-pjeskovita tla, ne treba zanemariti ni cijelo naše priobalje i otoke. Ulaganja u proizvodnju velika su, 50-60 tisuća kuna po hektaru, no Marijan Kušec iz Cirkvena nada se i tolikoj neto zaradi po hektaru kada naplati svoj ovogodišnji trud, koji je počeo sadnjom certificiranih presadnica sredinom svibnja, a “berba” je od početka rujna do početka listopada. Dok seljaci svake godine kukaju zbog cijena pšenice, vrijednost prinosa njegove batate na jednom hektaru bit će koliko jednog proizvođača pšenice na 30 hektara.
Svinje su “out”
– Prije sam uzgajao i po 500 komada svinja godišnje, ali njih danas ne možeš prodati, cijena je preniska, uvoz prevelik… Za batatu, koja je puno isplativija, cijenu znam i godinu unaprijed – objašnjava Kušec, u čijem biznisu sudjeluje cijela obitelj. Batata je izvrsna za pečenje, kuhanje, kolače, kruh… Mladi listovi batate mogu se jesti svježi na salatu ili se pak mogu osušiti za čaj. Ostatak biljke, s obzirom na to da Kušec koristi i prihranu Velebita Agro sa zeolitom, izvrstan je kao krmivo. Iskoristiva je cijela biljka koja ne treba ni herbicide ni pesticide i zapravo je ekološka. Jedino što je oko nje puno ručnog rada poput plijevljenja, a baš svaki plod mora se ručno pokupiti s polja da se ne bi oštetio jer je puno osjetljiviji od krumpira. Na 20 tisuća presadnica/ha, ukupno se dobije 20 tona prve klase. Nakon pobiranja batata se prirodno konzervira 5-6 dana na 35⁰ C, nakon čega će trajati 8-9 mjeseci. Najtraženija je i najslađa sorta narančasta, a najkvalitetnija ljubičasta koja okusom podsjeća na kesten. Kad proizvodnja zdravih presadnica ne bi bila toliko komplicirana, batate bi možda bilo više. Ovako ih Velebit Agro, koji sa svojim kooperantima u RH drži 80 posto tržišta (250-300 t), prodaje čak i Nijemcima. Od njih su naručili čak 200.000 presadnica. Kao da Kinezima prodajete snijeg, zadovoljan je direktor tvrtke Marijan Hren, koji već iduće godine planira udvostručiti proizvodnju presadnica na milijun. Ekskluzivan je partner Kauflanda za cijelu Europu. I da Republika Hrvatska ima pet puta veću proizvodnju, sve bi, kaže, uspjeli prodati i izvesti, a ovako jedva uspiju pokriti hrvatsko tržište.
Odlična za djecu i sportaše i puna antioksidansa
Batata potječe iz Južne Amerike. Bez masti je i kolesterola, što je važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči, a zbog niskog glikemijskog indeksa prihvatljiva je i za dijabetičare. Bogata mineralima (K, Ca, Mg, Fe) i vitaminima (A, B, C, E), batata obiluje i antioksidansima, a u 200 grama batate ista je količina beta-karotena kao i u 5 kg brokule. Odlična je hrana za djecu i sportaše jer im daje energiju, a ne deblja pa se u Velebitu Agro nadaju da će batatu uskoro prepoznati i u dječjim vrtićima, u kojima se stvaraju zdrave navike, a u mogućnosti su im ponuditi “baby” verziju.
Izvor: Vecernji.hr
