Ukrajina se obavezala kako će u naredne tri godine zasaditi milijardu stabala
U naredne tri godine Ukrajina bi trebala biti bogatija za milijardu posađenih stabala. Iako neki tvrde kako je to fizički nemoguće, tamošnji predsjednik uvjeren je kako će uspjeti zasaditi trećinu onoga što EU planira.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy najavio je ambiciozne planove za sadnju milijardu stabala diljem zemlje u sljedeće tri godine. Ova je najava stigla vrlo kratko nakon što su je završen najveći klimatski summit COP26 u Glasgowu. Po svojoj površini, ova najveća europska država se nada kako će zasaditi ovu veliku količinu stabala i time doprinjeti obnovi “plućima planeta”. Već je opće poznato kako drveće prirodno apsorbira ugljični dioksid, staklenički plin koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, poput nafte i ugljena. Znanstvenici kažu da šume djeluju kao ogromni ponori ugljika, odvode CO2 koji ujedno zadržava toplinu. U Ukrajini se također planira izgraditi više od deset modernih uzgojnih i sjemenskih centara u sljedeće tri godine.
U sjevernoj regiji Zhytomyr radnici već sade male sadnice drveća u pokušaju da se suprotstave učincima klimatskih promjena. “Cijela Europa je objavila planove za sadnju tri milijarde stabala u deset godina, ali naš plan je sadnja jedne milijarde u tri godine”, rekao je Yuriy Bolokhovets, čelnik državne agencije za šume. Unatoč planovima koji idu u korist okoliša, tamošnji znanstvenik tvrdi kako to vrlo nerealno za postići. “Ovo je apsolutno nerealno u smislu prostora i vremena koje je planirao predsjednik”, tvrdi ukrajinski stručnjak za očuvanje prirode i biološku raznolikost, Bohdan Prots. “Moraju posaditi 10 stabala ili 200 sadnica u sekundi, tako da to tehnički nije moguće”, dodao je. Površina Ukrajine je više od 600.000 četvornih kilometara, a prema riječima stručnjaka, otprilike 16 posto teritorija Ukrajine prekriveno je šumom. Za borbu protiv klimatskih promjena potrebno je još tri do četiri posto.
Šumari u zapadnoj Ukrajini kažu da već vide posljedice klimatskih promjena. Više temperature i niže podzemne vode dovode do sušenja europskih borova, najčešćeg drveta u ukrajinskom dijelu Karpata. “Po mom mišljenju, globalno zatopljenje je glavni razlog za sušenje europskog bora”, istaknuo je Vasil Dmytryiv, šef ukrajinske jedinice za šume. Studija švicarskih znanstvenika iz 2019. godine otkrila je da je najučinkovitiji način borbe protiv globalnog zatopljenja posaditi trilijun stabala, ako ne i više. Studija je izračunala da bi tijekom sljedećih desetljeća ta nova stabla mogla usisati gotovo 830 milijardi tona ugljičnog dioksida koji zadržava toplinu iz atmosfere, otprilike onoliko onečišćenja ugljikom koliko su ljudi ispustili u posljednjih 25 godina.
