Ekološki raj na zemlji: U ovom njemačkom gradu održivost je pravilo, a ne iznimka
Na jugozapadu Njemačke smjestio se grad Freiburg koji već desetljećima živi održivo. Svaki dio grada trudi se na odgovoran način pristupati okolišu, a s 400 kilometara biciklističkih staza biciklisti imaju prednost pred automobilima. Ovaj grad svakako može poslužiti kao primjer cijeloj Europi i svijetu.
Održivost i ekološka osviještenost sve se češće provlači kroz politku brojnih gradova koji na bilo koji način zadnjih nekoliko godina pokušavaju svojim načinom funkcioniranja doprinijeti okolišu i planeti. No, u Europi postoji grad koji već desetljećima živi održivo i svakodnevna ekološka odgovornost građana i infrastrukture je pravilo, a ne iznimka. Na jugozapadu Njemačke s gotovo 230,000 stanovnika smjestio se grad Freiburg koji je prošle godine proslavio 900. godinu postojanja. Uz jedan od najomiljenijih studentskih gradova, Freiburg već godinama krasi titula najodrživijeg i najzelenijeg grada kako u Njemačkoj, Europi pa i šire. U ovom njemačkom gradu stvar je vrlo jednostavna; tamo se ne pokušava živjeti osviješteno, tamo se za drugo naprosto ni ne zna.
Nastao je kao trgovačko naselje 1120. godine na križanju triju granica Švicarske, Francuske i Njemačke. Četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg. Već 1994. godine kada mnogi još nisu ni znali što znači biti održiv, u Freiburgu je izgrađena prva kuća s energetskom održivošću. Kao takav, već je početkom 2000. godina grad počeo dobivati prestižna priznanja za održivi razvoj poput onog u Dubaiju – Dubai Best International Practices. U Freiburgu prednost ispred bicikala imaju samo pješaci, a automobilski i ostali prijevoz u deficitu je upravo zbog bicikala. Kako i ne bi kad grad ima uređeno čak 400 kilometara biciklističkih staza, a imaju i tunel za bicikliste da oni ne moraju čekati na semaforima.
Ekološki raj na zemlji kako ga znaju nazivati, nakon rata krenuo je potpuno različitim putem od drugih njemačkih gradova. I dok su se drugi njemački gradovi fokusirali na obnovu modernih gradova stavljajući automobile i javni gradski prijevoz u prvi plan, u Freiburgu su svoje nacrte usmjeravali oko javnog prijevoza i tako proširili ulice za smještaj tramvaja i biciklističkih staza, uključujući velike pješačke zone. Sedamdesetih godina tamo su izbili lolaklni prosvjedi protiv nuklearne elektrane koji su potaknuli na izdavanje studije izdanu zvane Energiewende, te je ona postala okosnica Njemačke elektroenergetske tranzicije. Nekoliko godina kasnije u Freiburgu je otvoren najveći Europski istraživački centar za solarnu energiju – Fraunhofer ISE.
U tom zelenom gradu napravljene su i PlusEnergy pasivne kuće sa solarnim krovovima, a one mogu proizvesti više energije nego što njihovi stanovnici potroše tijekom jedne godine. Šetnjom kroz Freiburg nije neobično što ćete u blizini grada naići na dvorišta zgrada koje imaju kokoši koje nesmetano šeću travnjakom, a mjesta za koja vam se čini da su zgodna za parkirati automobile pretvorena su u prostor za dječju igru na otvorenom. U samom središtu grada napravljeni su potočići koje pješaci uredno preskaču. Njihova je funkcija još u prošlosti bila zaštita od požara pa su se tamošnji stanovnici izborili da se oni ni danas ne uklanjanju već da ostanu kao dio gradskih ulica iz koje poneki pas zna popiti vode.
Na središnjim gradskim trgovima lako je naići na nekoliko tržnica na kojima se prodaju lokalni organski proizvodi koji se tamo vrlo cijene. Zbog svoje ljepote i povezanosti vlakom, u Freiburg često navraćaju turisti posebice mlađe populacije, a u gradu se može odsjesti u ekološki hotelima koji se svojim radom trude zadovoljiti sve certifikate održivosti. Nešto malo izvan samog grada nalazi se rijeka Dreisam na koju su stanovnici iako je mala, izuzetno ponosni. I ovdje sve funkcionira na ekološki odgovoran način; brodice su električne, bez upotrebe goriva, a osim njih tu su i pedaline i kajaci.
Industrija u gradu je jako važna. Također, industrijski dio grada na sjeveru troši 21 posto ukupne električne energije. Gradska elektroprivreda je prije nekoliko godina izradila mapu na kojoj je prikazano koji su krovovi adekvatni za fotonapon, gdje ima viška otpadne topline iz industrijskih procesa, te gdje se mogu graditi male geotermalne elektrane. Restorani su raspoređeni po gradu na način da ih ima i u ovim industrijskim predjelima, tako da na taj način potaknu radnike da na pauzi za ručak sjednu na bicikl ili dopješače do najbližeg restorana.
Ovaj njemački grad godinama je ispred većine svih europskih gradova po načinu na koji pristupa prema okolišu te bi kao takav mogao poslužiti kao primjer brojnim drugim gradovima, a po svojoj veličini tu bi se mogli naći i Split, Rijeka, Osijek i drugi.
Izvor: Green.hr
