Mlada liječnica želi mijenjati prehrambene navike mladih, posebno one koje se tiču soli: ‘Kako bismo mi Slavonci mogli prestati jesti kobasice? To je lakše reći nego učiniti’

Sol se nalazi gotovo posvuda. Najveća količina nalazi se u polugotovoj i gotovoj restoranskoj hrani; čak 77 posto soli unosimo na taj način. Potom 12 posto soli dolazi iz neprerađenih namirnica dok dosoljavanjem prilikom kuhanja jela kod kuće unosimo tek pet, šest posto soli. O utjecaju visokog unosa soli na zdravlje mladih za tportal govori Lidija Barić, doktorica medicine, asistentica na Katedri za fiziologiju i imunologiju i specijalizantica pedijatrije u Domu zdravlja Osijek. Ona je i nagrađena L’Orealovom nagradom Women in Science za znanstveni rad koji se bavi upravo ovom temom.

Lidija Barić za svoj je znanstveni rad prije dvije godine nagrađena u sklopu natječaja Za žene u znanosti, sad već petnaesti put održanog u organizaciji L’Oreal Adrije i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija. Njezin rad dokazao je štetne učinke kratkotrajnog visokog unosa kuhinjske soli u organizam i nagnao je da svoj život posveti promjeni prehrambenih navika mladih Slavonaca.

Istraživanje je pokazalo da zbog povećanog unosa kuhinjske soli – a govorimo o više od 11 grama soli tijekom samo sedam dana – kod mladih zdravih osoba, mahom studenata, koji nemaju nikakvih kroničnih bolesti ni rizičnih čimbenika, dolazi do značajnog oštećenja mikrovaskularne funkcije u mikrocirkulaciji kože podlaktice.

Jednostavnije rečeno, reaktivnost malih krvnih žila u koži značajno se pogoršala, bez utjecaja na krvni tlak. To znači da oštećenje koje u budućnosti vodi do nastanka hipertenzije nastupa daleko prije no što se detektiraju povišene vrijednosti krvnog tlaka.

Vitamini C i E

‘Zanimalo nas je koji je zapravo prvi kamenčić koji padne i uzrokuje daljnju kaskadu u procesu nastanka hipertenzije’, kaže ona. Našlo se tu mjesta i za njezinu doktorsku disertaciju kojom je pokazala da je jedan od prvih poremećaja koji se dogodi u organizmu uslijed velikog unosa kuhinjske soli upravo povećanje razine oksidativnog stresa i smanjenje antioksidativnog kapaciteta, odnosno antioksidativni disbalans.

‘Kad smo detektirali prvi kamenčić, logično nas je zanimalo možemo li čime spriječiti njegov pad. To smo potvrdili eksperimentalnom skupinom koja je tijekom velikog unosa kuhinjske soli pila suplemente vitamina C i vitamina E. Oni su spriječili nastanak antioksidativnog disbalansa i posljedično oštećenje endotelne funkcije te time zapravo zakočili kaskadu’, objašnjava.

Sol se nalazi gotovo posvuda. Najveća količina nalazi se u polugotovoj i gotovoj restoranskoj hrani; čak 77 posto soli unosimo na taj način. Potom 12 posto soli dolazi iz neprerađenih namirnica dok dosoljavanjem prilikom kuhanja jela kod kuće unosimo tek pet, šest posto soli. A koliko soli zapravo unosimo?

‘Studije su pokazale da Hrvati unose više od 11 grama soli dnevno; Svjetska zdravstvena organizacija kaže da nam je dovoljno tek pet grama dnevno! Prema tome, samom restrikcijom dosoljavanja nećemo dovoljno smanjiti unos soli, potrebna nam je i temeljita promjena prehrambenih navika’, kaže. Primjerice u 100 grama neke namirnice voće sadrži 2,3 grama natrija, povrće 6,9 grama, meso, riba i jaja 69 grama dok kruh sadrži 460 grama, sir 690 grama, a slanina čak 1840 grama natrija!

‘Teško je odgovoriti nekoga od toga da ne jede slano, to je dugotrajan proces koji zahtijeva implementaciju potpuno drugih prehrambenih navika; primjerice kako bismo mi Slavonci mogli prestati jesti kobasice’, pita se. ‘Treba uvesti nekakav balans, po mogućnosti prije nego što se uvede terapija za tlak. Nažalost, to je lakše reći nego učiniti.’

Promjena svijesti o prehrani dugotrajan je proces i ne mogu se očekivati brzi i veliki pomaci. Sama priznaje da je više voljela slanu hranu i solila je sve što je bilo stavljeno na stol. No kako su krenula istraživanja, pomalo je počela reducirati unos soli.

‘Naravno, ponekad si dopustim uživati u slanome. Ljudi ne vole neslano, baš kao što nitko ne voli dosadan i monoton film; kojeg god žanra bio, treba uvijek nekog začina’, ističe. ‘Nije to nikakav poremećaj, nego osjećaj senzacije koji se stvara u mozgu i luči određene tvari u njemu koje stvaraju osjećaj sreće. Isto je sa slatkim. Primjerice mene usrećuje i slatko i slano i kiselo i gorko, sve pomalo, i opet dolazimo do istoga – bitan je balans. Ne treba pretjerivati ni u čemu, ali svakako treba uživati u svemu što nas usrećuje.’

‘Ako solite umjereno, možete soliti koliko god hoćete. Dakle dokle god je dnevni unos soli unutar preporučenih vrijednosti od pet grama dnevno, možete soliti svaki dan, čitav život, koji će onda vjerojatno biti i dug’, njezin je recept za zdrav život.

Pretjerana konzumacija soli ostavlja ozbiljne posljedice. Riječ je o – kaskadi. Od soli do hipertenzije, od neliječene hipertenzije do velikih komplikacija kardiovaskularnog sustava, kao što su moždani udari i infarkti miokarda, a uz to i široka paleta drugih kardiovaskularnih oboljenja. Tu je i psihička komponenta kad osoba sazna da je bolesna i da čitav život mora biti na terapiji, a to ima reperkusiju i na psihičko i na fizičko zdravlje, upozorava.

Trenutno fokusirana na specijalizaciju, bavi se idejom screeninga i preventivnog djelovanja među djecom.

‘Stečena znanja željela bih implementirati u prevenciji i edukaciji kako bismo pokušali reducirati sol u dječjoj populaciji u Slavoniji. Nadam se da će mi to poći za rukom’, kaže predavačica na Katedri za fiziologiju i imunologiju osječkog Sveučilišta.

Žene na katedri

‘Bavim se fiziologijom čovjeka. Fiziologija je možda najljepši dio pretkliničke medicine jer opisuje kako funkcionira sve u organizmu’, kaže i dodaje da sa studentima ima odličan odnos. Uostalom, oni su i volontirali u njezinim istraživanjima pa su dosta vremena provodili zajedno mimo nastave.
‘Primjera radi, ja sam kao studentica bila ispitanica jednoj asistentici za doktorsko istraživanje, a upravo ona je kasnije postala moja mentorica za doktorat’, otkriva.

‘Na mojoj katedri većinom su žene. Čast iznimkama, naših nekoliko muškaraca, kojima ovim putem skidam kapu zato što trpe toliko žena’, kaže. ‘U znanosti ima puno žena. Vjerujem da za njih ima mjesta i na vodećim pozicijama, ali čini se da je svijetu jednostavnije kada muški dogovaraju poslove.’

Budući da odrađuje specijalizaciju u KBC-u Osijek, na poslu se nagledala svega, od nedonoščadi, preko tumora i infekcija, do ‘školitisa’.

‘Svako stanje zahtijeva individualan pristup pa sam tu više koncentrirana na pacijenta, a manje na globalnu epidemiološku sliku’, kaže, dodajući je počela proučavati sol u laboratoriju na fakultetu.

‘Sol je bila moja prva znanstvena ljubav i s tom ljubavi ostala sam do dana današnjega’, otkriva. Jedan od razloga za to što se zadržala u znanosti je i njezina mentorica, izv. prof. dr. sc. Ana Stupin, s kojom je kroz desetljeće znanstvenog druženja razvila prijateljski odnos.

‘Svojim perfekcionizmom i željom da uvijek postignemo rezultat više nego što imamo, ona me jednostavno nije pustila iz igre’, kaže, dodajući da usklađuje posao s obiteljskim obavezama, ‘ponosno, kao i svaka žena’.

‘Smatram prednošću to što mi žene možemo raditi više stvari istovremeno, razmišljati o više stvari istovremeno, iako se to nekad muškima ne sviđa, i vjerojatno bih sve što radim mogla raditi potpuno sama. Ali je istina da bi mi bilo teško’, kaže. ‘Suprug mi je najveća potpora u životu, on mi pomaže da sve što radim, radim s manje napora i sve se čini lakše, a ima i razumijevanja kada se moram malo više koncentrirati na posao. S njime je sve puno lakše.’

Velika su joj potpora, kaže, njezina i suprugova obitelj jer su im uvijek na dispoziciji, i kada trebaju pomoć zbog posla, ali i radi rasterećenja.

‘Rekla bih da sam blagoslovljena prekrasnim strojem u kojem su zupčanici svaki član moje i njegove obitelji’, zaključuje, dodajući: ‘Zajedno izuzetno divno funkcioniramo, stvarajući snagu kojom grabimo velike i sigurne korake.’

Izvor: Tportal.hr