Šibenčani počinju raditi aluminijske komponente za BMW, investicija od 600 milijuna kuna otvara nova radna mjesta

Za povećanje kapaciteta i početak rada novoga pogona za proizvodnju 200.000 tona predviđene su četiri faze.

Velikoj proizvodnoj investiciji u ukupnom iznosu od oko 600 milijuna kuna, kandidiranoj krajem 2019. za status strateškog investicijskog projekta, vrata se širom otvaraju kroz recentno uvrštavanje na navedenu listu. Slijedom toga u Hrvatskoj se, među ostalim, očekuje i relativno brzo pokretanje serijske proizvodnje prvih aluminijskih proizvoda za njemački BMW.

Riječ je o proizvodima čija je funkcija zaštita kočnica, te istodobno pripremama za novi proizvodni program šibenske tvrtke Impol – TLM, na osnovu projekta kojim su ulaganja predviđena u povećanje proizvodnih kapaciteta i izgradnju nove ljevaonice kapaciteta 200.000 tona.
Značajni je to impuls koji će omogućiti poveznicu, premariječima Tomaža Smolara, prvog direktora šibenske tvrtke i danas člana njezinog Nadzornog odbora i glavnog menadžera za diviziju valjanih proizvoda grupacije Impol, između Šibenika i suvremenih proizvoda nove autoindustrije. U novim halama od bankrota prije nekoliko godina spašenog šibenskog aluminijaša, poslovanje u sastavu slovenske aluminijske grupacije jamči Šibenčanima ulazak u nove, lukrativnije proizvode te od 2022. proizvodnju znatne količine aluminijskih proizvoda u novoj ljevaonici.

Pripreme za ovu investiciju već izvjesno vrijeme traju, no tek im strateški status donosi značajni impuls zbog očekivanog benefita od ubrzanja procedura za dobivanje potrebnih dozvola uključujući i građevinsku, komentirao je šibenski gradonačelnik Željko Burić, pojašnjavajući da je navedeni projekt uvršten na listu strateških projekata RH na recentnoj sjednici u čijem je radu on sudjelovao kao gost.

“Jedini sigurnosni ventil za gospodarstvo predstavljaju ulaganja u industriji, a šibensko gospodarstvo i u ovoj krizi funkcionira te puni gradski proračun s udjelom od 30%, dok turizam donosi 17%, navodi Burić. Projekt izgradnje nove ljevaonice uključuje peć za taljenje i rafinaciju, nove peći za lijevanje sa sustavom za čišćenje tekućeg aluminija i ljevački stroj za lijevanje blokova aluminijskih legura koje se valjaju na valjačkom stolu. U prvoj fazi ulaganje će iznositi oko 25 milijuna eura, a nova ljevaonica gradit će se na zemljištu tvrtke, na prostoru bivše elektrolize i u produžetku postojeće ljevaonice.

Zadovoljavala bi najviše ekološke standarde sukladno EU direktivi koja za svaku novu proizvodnju traži korištenje najsuvremenije proizvodne opreme kojom se minimalizira utjecaj na okoliš.
“Ako će sve dozvole biti izdane u nekom očekivanom vremenu, možemo očekivati završetak prve faze investicije i pokretanje proizvodnje potkraj sljedeće godine. U poodmaklom smo procesu priprema te su iza nas i odluke glede odabira tehnologije i narudžbe proizvodne opreme čija je izrada isto u tijeku. U tom smislu govorimo o investiciji koja je započela, iako dugo čekamo okolišnu i građevinsku dozvolu”, kaže Smolar dodajući kako se nadaju da će uvrštavanje njihova projekta na listu strateških ulaganja, nakon što je cjelokupna dokumentacija odavno predana, biti od velike pomoći, odnosno ubrzati postupak, što znači automatski i samu investiciju.

Za povećanje kapaciteta proizvodnje aluminijskih proizvoda, kao i za početak rada nove ljevaonice predviđene su četiri faze da bi se ostvarili navedeni kapaciteti aluminijskih blokova. Grade ih za vlastite potrebe jer će ih koristiti Impol-TLM.
Naime, nakon zatvaranja mostarskog Aluminija blokove kupuje ih na stranim tržištima pa bi prestao biti neto uvoznik, dok bi ostvario prednosti na fleksibilnosti i kvaliteti samih proizvoda. Koncept je osmišljen tako da se ulaganjima u prve dvije ljevačke linije kapaciteta svaka po 50.000 tona (vrijednost ulaganja u prvu liniju iznosi 25 milijuna eura, a 20 milijuna eura u drugu), postiže popunjavanje postojećih kapaciteta i kompenzacija nabave iz uvoza.

Udvostručenje programa

Treća i četvrta faza izgradnje ljevačkih linija vezane su uz povećanje toplo i hladno valjačkih kapaciteta šibenske tvornice, te se njima postiže udvostručenje proizvodnog programa. “Druga faza planirana je krajem 2022., a daljnja dinamika ulazi u strateške planove Impola do 2030. Treća i četvrta faza naše strategije predviđaju ulaganje ne samo u lijevanje, nego i u valjanje aluminija, što znači da ulaganje u valjačke kapacitete iznosi dodatnih 100 milijuna eura.
Prva linija na kojoj će proizvodnja krenuti krajem 2021. bit će namijenjena blokovima za farmaceutsku i prehrambenu industriju u Hrvatskoj. Druga je linija u svrhu automobilske industrije za koju će se raditi aluminijske legure, te za transportne industrije. Već smo sklopili ugovor i dobili nominaciju za izradu proizvoda za zaštitu kočnica za BMW čija isporuka kreće od 2022. godine”, kaže Smolar.

Iako ih korona kriza nije mimoišla, Grupa Impol u ovoj godini ni na jednoj lokaciji nije otpuštala radnike. Za dobro nošenje s krizom, doznaje se, ključan je široki miks proizvoda zbog čega im se obujam posla nije smanjio više od 10%. Isto se odnosi i na tvornicu u Šibeniku, dok su očekivanja za ovu jesen usmjerena na punu proizvodnju u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji gdje imaju tvornicu u Sevojnu.

Toliko atraktivan materijal

Sektor za ambalažu kao i onaj farmaceutski i prehrambeni su stabilni sektori, tvrde, kao i ostali proizvodi široke potrošnje, zbog čega Impol zadržava solidnu razinu proizvodnje u odnosu na europske konkurente koji su zbog vezanosti uz autoindustriju, koja bilježi rekordne stope pada, navodno pali između 20 i 30%.

U Sloveniji ne planiraju veće investicije u povećanje kapaciteta, te se fokusiraju više na segment prešanih proizvoda, što je težište poslovanja slovenske tvornice. “Promjene se očekuju na svim područjima u razdoblju 5 do 7 godina, no predviđa se siguran rast potrošnje aluminijskih proizvoda vezano uz električnu mobilnost i umanjenje potrošnje energenata.

Svi automobili i transportna sredstva idu k tome da budu što lakši zbog manje potrošnje energije i to masovno povećava upotrebu aluminija. Usto, on je jako pogodan u kružnom gospodarstvu jer se postupkom pretapanja bezbroj puta može vratiti u 100% kvalitetan materijal, i s vrlo niskim dodatkom energije – samo 5% energije treba za recikliranje i ponovno ‘rađanje’ aluminija.

Toliko je atraktivan da zapravo i dalje nema nikakvu zamjenu i sve prognoze kažu da bi u očekivanom razdoblju čak došlo do nestašice valjanog pa i prešanog aluminija”, kaže Smolar poručujući da je dugoročno osigurana perspektiva valjaonice u Šibeniku koja zapošljava oko 450 ljudi, dok se ovom investicijom predviđa otvaranje 80-ak novih radnih mjesta.

Izvor: Poslovni.hr