fbpx
Back
Image Alt

SAMOPOZITIVNO.COM

Ima nade za zanate: na upisu ‘planula‘ mjesta za automehaničare, frizere, fotografe… Stolari su najveći hit zbog stipendije i brzog zaposlenja

Dok smo proteklih godina bilježili porazne rezultate upisa u srednje strukovne škole, ove godine zanimanje učenika za trogodišnje programe ipak je obećavajuće.

Kako nam kažu iz Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, u prvom upisnom krugu čak 85 posto učenika popunilo je raspoloživa mjesta, a neke škole tražile su i povećanje upisnih kvota.

– Mi smo više nego zadovoljni jer je ova godina, zbog korone, zaista bila nezahvalna. Izostale su promidžbe po osnovnim školama i u medijima za strukovne škole, no rezultati upisa nakon prvog kruga pokazali su da ima nade za zanate. Prijedlog upisne kvote u Splitsko-dalmatinskoj županiji za “Jedinstven model obrazovanja” (JMO programe) bio je 600 učenika, kao i lani. Na koncu se kvota povećala na 605 mjesta, a sada je za jesenski rok ostalo nepopunjeno 91 mjesto – kaže nam Elizabeta Bego, savjetnica za školstvo pri Obrtničkoj komori SDŽ.

Najveći broj mjesta nudila je Obrtna tehnička škola Split, njih čak 120 (za automehaničare, instalatere grijanja i klime, autolimare, autoelektričare, vodoinstalatere, elektroinstalatere, elktromehaničare i stolare). U toj školi ostalo je samo jedno slobodno mjesto za autolimara.

– Automehaničar je, primjerice, zanimljivo zanimanje, a inače, tražena su sva tehnička zanimanja. Ta djeca nakon završetka trogodišnje škole, ako im je prosjek veći od 3,5, imaju pravo na besplatan nastavak školovanja u 4. razredu. Zanimanje stolar nam se popunilo bez problema. Tražilo se 12 učenika i sve se odmah popunilo. U Obrtnoj školi Split, gdje se školuju budući frizeri, fotografi, pedikeri, krojači i galanteristi, ostala su samo 3 mjesta za krojače, a škola je čak tražila povećanje upisne kvote za dva učenika – kazuje nam Šego, naglašavajući kako je riječ o JMO programima obrazovanja koji su pod potporom Ministarstva gospodarstva.

Naime, ako se radi o deficitarnim zanimanjima, učenici dobivaju stipendiju od 18 tisuća kuna godišnje. Uvjet je da su građani Republike Hrvatske i da prolaze s minimalno 3. Jedna privatna škola koja školuje učenike po tom JMO progamu nije popunila svoju kvotu, ali vjeruju da će na jesen biti drukčije.

– Sva ova deficitarna zanimanja financira Ministarstvo, osim frizera i kozmetičara. Navala vlada za kozmetičare jer čim oni završe školu, ne moraju polagati majstorski ispit. Za stolare je posebna priča: tu imamo borbu za stipendije. Tri velike firme u Splitu, država i sami obrtnici daju tim učenicima stipendije, a sve bez uvjeta. Znači, dođi i ostani raditi ako hoćeš. Oni nakon majstorskog ispita mogu pokrenuti posao jer tad već znaju posao, a prakse imaju više nego dovoljno, kao i sva strukovna zanimanja – govori savjetnica.

Problematično je pak kod budućih klesara. Čuvena Klesarska škola u Pučišćima na Braču već generacijama školuje “škarpeline” i one koji žele postati majstori ovog posebnog zanata. No, iako Pučišća imaju besplatan dom za učenike te stipendije za svih 20 mjesta, upisala su se samo četiri učenika. Uz smjer klesar, napori se ulažu i za zvanje dimnjačara za koje uopće nema više interesa u Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju, a slabija “prođa” je i za autolakirere, zidare i soboslikare koji nisu popunili upisnu kvotu.

I vani kao i kod nas traže se zanatlije. To cijelom svijetu nedostaje. Kod nas će, realno, oni bolje zaraditi nego primjerice u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj… Mi ne možemo živjeti od samo tri mjeseca turizma. Uvijek kažem da je najčistiji hrvatski proizvod zapravo obrtnik. Čim otvori obrt, može raditi dobro jer ima dovoljno prakse, pred državom odgovara cijelom svojom imovinom, pa nema iza njih repova. Ipak, prije je bilo 120 tisuća obrtnika, a sada ih je 85 tisuća u Hrvatskoj, dok je oko 11 tisuća u županiji. Trebamo poticati obrtništvo u svakom pogledu – smatra Ivan Gotovac, novi predsjednik Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije.

Izvor: Slobodnadalmacija.hr