Grad Dubrovnik postaje prvi hrvatski Plastic Smart City
Projektom Plastic Smart Cities Croatia, koji se provodi u suradnji s Udrugom Sunce Split i WWF-om, Grad Dubrovnik obvezao se smanjiti svoj plastični otisak prestankom korištenja jednokratne plastike te sprječavanjem dotoka plastike u prirodu do 2030.
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i međunarodna organizacija Worldwide Fund for Nature (WWF) – Mediterranean potpisali su sporazum o suradnji s Gradom Dubrovnikom u projektu Plastic Smart Cities Croatia, čiji je cilj smanjenje plastičnog otpada u moru.
Kako bi motivirali gradove diljem svijeta na smanjenje zagađenja plastikom, WWF je pokrenuo inicijativu Plastic Smart Cities, čiji se ciljevi podudaraju s Globalnim ciljevima održivog razvoja https://plasticsmartcities.org/. Projekt traje dvije godine, u tom razdoblju predviđene su aktivnosti u cilju smanjenja plastičnog otiska, implementacijom mjera za smanjenje ili prestanak korištenja jednokratne plastike u različitim segmentima društvenog života Grada i bolje gospodarenje otpadnom plastikom. Grad Dubrovnik će u suradnji s partnerima razviti Plan za implementaciju ovih mjera te pokrenuti pilot projekt s ciljem da se zagađenje u roku od dvije godine plastikom smanji za 30 posto.
Dubrovnik ima 42.000 stanovnika i godišnje preko 4 milijuna noćenja. Masovni turizam predstavlja značajan pritisak na korištenje prirodnih resursa i gospodarenje otpadom u gradu. Pridruživanjem Inicijativi, Dubrovnik želi pridonijeti smanjenju vlastitog plastičnog otiska kao vodeći grad u RH u turizmu i na taj način biti primjer i drugim gradovima u Hrvatskoj, budući da je borba s plastičnim otpadom nešto s čim se kao društvo moramo ambicioznije suočiti. Projekt predstavlja i nastavak djelovanja Grada Dubrovnika u smjeru poticanja održivog razvoja i razvoja održivog turizma na području grada.
Kroz provedbu projektnih aktivnosti radit će se i na podizanju svijesti građana grada Dubrovnika, i u konačnici svih građana RH, o uzrocima i posljedicama plastičnog zagađenja na okoliš, morske i kopnene ekosustave te zdravlje ljudi. Idući korak u projektu je izrada analize koja će dati pregled trenutnog stanja u gradu, koliko se koristi jednokratna plastika i kakav je sustav gospodarenja otpadnom plastikom te alternative za zamjenu određenih jednokratnih plastičnih proizvoda. Potom slijedi izrada i usvajanje plana s mjerama koje će se implementirati u drugoj godini trajanja projekta, odnosno 2021.
U Hrvatskoj se svake godine stvara 400 kt plastičnog otpada, odnosno u prosjeku 96 kg plastike po stanovniku. Među 22 mediteranske zemlje u regiji, RH je deseti najveći proizvođač plastičnih proizvoda i ima treću najveću proizvodnju otpada po glavi stanovnika, što pokazuje visoku razinu proizvodnje i potrošnje plastike kod nas. Plastika je svuda oko nas, ne samo u našim kuhinjskim ormarićima i odjeći, nego i u našim vodama, u moru i na plažama. Unatoč dosadašnjim naporima koje je RH uložila u smanjenje plastike, potreban je snažniji angažman na svim razinama vlasti, kao i doprinos svih nas kao pojedinaca čija okolišna odgovornost također ima ključnu ulogu u rješavanju ovog problema.
Grad Dubrovnik će ovim projektom nastaviti uvoditi promjene na bolje kad je u pitanju otpad, odnosno otpadna plastika, a vjerujemo da će mu se u budućnosti pridružiti i mnogi drugi gradovi te općine u RH.
Da vodi i pokazuje izuzetnu brigu kada su u pitanju život i ćistoća prostora, zdravlja ljudi i prirode oko nas, Dubrovnik je potvrdio i početkom mjeseca lipnja, kada je postao također prvi grad u Hrvatskoj koji je postavio senzore za mjerenja kvalitete zraka u odgojno-obrazovnim ustanovama. Radi se o Pilot projektu u sklopu projekta Pametni grad, a Dubrovačka razvojna agencija DURA, koja ga provodi, u ovom je koraku senzore instalirala u tri osnovne škole i pet vrtića.
(PL/Grad Dubrovnik)
