EUROPA HRVATSKOJ ODOBRILA 11 PROJEKATA Otkrivamo što će sve sufinancirati
Ministarstvo prometa ovih je dana iz Bruxellesa dobilo potvrdu da je iz instrumenata za povezivanje Europe (CEF) Hrvatskoj odobreno jedanaest projekata iz područja prometa koje će EU sufinancirati sa 306,9 milijuna eura od ukupno 456 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju iz ove omotnice. Ukupna vrijednost hrvatskog udjela u ovim projektima, od koji se mnogi realiziraju na razini više država, iznosi 492,7 milijuna eura.
Prioriteti EU
CEF je novi instrument za razdoblje od 2014. do 2020. godine namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije, a sve s ciljem pomaganju razvoju, poboljšanju infrastrukture, smanjenju razlika između država i stvaranju novih radnih mjesta.
Najveći projekt koji će se sufinancirati iz ovog fonda je projekt modernizacije i gradnje drugog kolosijeka pruge Križevci – Koprivnica – mađarska granica od 43,2 kilometra. Ukupna vrijednost projekta je 297,1 milijun eura, a EU će ga sufinancirati sa 241,3 milijuna eura. Ta pruga se nastavlja na prugu Dugo Selo – Križevci čiju modernizaciju i gradnju EU financira sa 85 posto potrebnih sredstava. Ovaj projekt je prioritet jer je dio mediteranskog koridora, jednog od devet koridora transeuropske prometne mreže (TEN). Vezan s tim koridorom je i drugi projekt vrijedan 140,5 milijuna eura. Riječ je o kontejnerskom terminalu Zagrebačkog pristaništa u riječkoj luci. Njega će EU sufinancirati sa 26,8 milijuna eura.
Kroz CEF Europska unija će sufinancirati i hrvatski dio mosta Svilaj preko rijeke Save. Riječ je o zajedničkom projektu Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne vrijednosti 25 milijuna eura, a svaka država daje polovicu sredstava. Od hrvatskih 12,8 milijuna eura, EU će sufinancirati 7,1 milijun eura. Ugovor o gradnji tog mosta potpisan je prošlog tjedna s tvrtkom Viadukt.
Bez pelješkog mosta
Osim tih projekata, u paketu su i projekt za poboljšanje upravljanja u zračnom prometu, projekt za zračni promet u zagrebačkoj zračnoj luci, projekt sustava za potrebe Kontrole zračne plovidbe, projekt punionica za električne automobile itd.
Iako je također infrastrukturni projekt, Pelješki most nije u okviru CEF-a. Naime, Pelješki most ne povezuje dvije države, već teritorij unutar jedne države te će se financirati sredstvima regionalnog razvoja.
1. Implementacija SESAR 2015 – Cluster program
Implementacija pet aktivnosti u zajedničkom pilot-projektu u kohezijskim zemljama članicama.
Ukupni hrvatski dio – 16,6 mil. eura
Sufinanciranje Europske unije – 11,3 mil. eura
2. CROCODILE II CROATIA
Projekt uključuje 9 država članica i ugradnju inteligentnog transportnog sustava što uključuje nadogradnju upravljačkog i informacijsko-komunikacijskog sustava u željezničkom i cestovnom prometu. Projekt uključuje prometna čvorišta Zagreba i Rijeke.
Ukupni hrvatski dio – 10 mil. eura
Sufinanciranje Europske unije – 9,3 mil. eura
3. Unapređenje infrastrukture Luke Rijeka – opći teretni terminal
Projekt uključuje rekonstrukciju obale Brsica na terminalu Raša. U sklopu njega planira se uklanjanje starog terminala, gradnja novog terminala, gradnja nove željezničke pruge.
Ukupni hrvatski dio – 7 mil. eura
Sufinanciranje Europske unije – 3,1 milijun eura
4. CODACAS 1B
Financiranje studije koja će definirati potrebu za zajedničkim ATM sustavom za potrebe kontrole zračne plovidbe.
Ukupni hrvatski dio – 802.000 eura
Sufinanciranje Europske unije – 658.750 eura
5. SiLNGT Small Scale TRANSPORT
Projekt bi se realizirao na prometnicama Hrvatske i Slovenije, a uključuje gradnju tri crpke u Sloveniji i jedne u Hrvatskoj na prirodni plin (LNG/LCNG/LPG) zajedno s demonstracijskim vozilom s prikolicom opremljenom s kriogenim
posudama i LNG crpkom vodika.
Ukupni hrvatski dio – 600.000 eura
Sufinanciranje Europske unije – 300.000 eura
Ukupna vrijednost sredstava Europske unije
306,9 milijuna eura
6. EAST-E
Zajednički razvoj mreže električnih vozila, u što su uključene Hrvatska, Slovačka i Češka. Projekt uključuje postavljanje 62 punionice koje prikupljaju podatke o putnicima i logističkim uslugama.
Ukupni hrvatski dio – 2,5 mil. eura
EU sufinanciranje – 1,6 mil. eura
7. CoRISMA – implementacija informacijskih usluga koja pridonosi efikasnijoj navigaciji na unutarnjim vodnim putovima.
Ukupni hrvatski dio 1,5 mil. eura
EU sufinanciranje 1,3 mil. eura
8. Rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – Botovo
Projekt predviđa modernizaciju i gradnju novog drugog kolosijeka dužine 43,2 kilometara željezničke pruge Križevci – Koprivnica – mađarska granica. Projekt je na mediteranskom koridoru i dio je globalnog projekta modernizacije željezničke pruge Zagreb – mađarska granica.
Ukupni hrvatski dio – 297,1 mil. eura
EU sufinanciranje – 241,3 mil. eura
9. Implementacija A-SMGCS sustava u Međunarodnu luku Zagreb
Instaliranje, implementacija i puštanje u pogon sustava koji će poboljšati kapacitet i protok podataka, utjecaj na okoliš i ekonomičnost zračne luke.
Ukupni hrvatski dio – 4,3 mil. eura
EU sufinanciranje – 3,7 mil. eura
10. Unapređenje infrastrukture Luka Rijeka – Zagrebačka obala
Cilj projekta modernizirati infrastrukturu i izgraditi prugu za međusobno povezivanje terminala na Zagrebačkoj obali. Projekt uključuje upravljanje projektom, inženjerski nadzor, gradnju 280 metara dugog obalnog zida, rekonstrukciju teretnog dijela riječke željezničke stanice. Cilj je poboljšati rad luke i povećati njen kapacitet te omogućiti povećanje prometa u srednju i istočnu Europu.
Ukupni hrvatski dio – 140,5 mil. eura
EU sufinanciranje – 26,8 mil. eura
11. Gradnja mosta Svilaj preko Save
Riječ je o gradnji 600-metarskog mosta između Hrvatske i BiH na koridoru Rajna – Dunav. Projekt uključuje financiranje pripreme gradnje, gradnju, ishođenje dozvole.
EU sufinanciranje – 7,1 mil. eura
Izvor: www.jutarnji.hr
