Priča o uspjehu dalmatinske tvrtke za koju nikad niste čuli: njihovi roboti rade po cijelome svijetu

Kada je u ime HSTEC-a primao “Zlatnu kunu” nagradu za najuspješniju tvrtku iz kategorije srednjih poduzeća u prošloj godini, inženjer Željko Goja nije održao tipičan kurtoazni govor piše Slobodna Dalmacija.

Umjesto uobičajenih zahvala, Goja je upozorio kako se u Hrvatskoj u razvoj ulaže premalo i kako postoji puno mogućnosti koje se ne koriste dovoljno.

Samo nekoliko mjeseci ranije, taj dugogodišnji direktor, suvlasnik, a sada predsjednik Nadzornog odbora, otišao je službeno u mirovinu, prepuštajući kormilo HSTEC-a – koji je, uzgred kazano, “Zlatnu kunu” dobio tri godine zaredom! – svom partneru i nekadašnjem studentu Željku Šarliji, s kojim je prije 20 godina pokrenuo tvrtku koja se samo fizički nalazi na ulazu u Zadar. Po svemu drugom – oni su Zapad.

Otvorena inovacija, proizvodnja temeljena na znanju visoke dodane vrijednosti te razvojna filozofija postavljena na tri faktora koji uvijek moraju ići zajedno – ulaganje u ljude, ulaganje u nove tehnologije i ulaganje u nove proizvode – čine priču o HSTEC-u pričom o uspjehu kakvih je u Hrvatskoj još uvijek premalo.

Ulaganje u razvoj

No, iako je zadarska pamet stvorila tvrtku koja spada u sam vrh svjetske proizvodnje sofisticiranih motora i robota za alatnu industriju i jednu od najbrže rastućih kompanija koja je kompletno orijentirana na izvoz, o njoj nećete previše čuti u medijima. Javno su prisutni tek u rijetkim prigodama kada premijer ili predsjednica na jedan dan dođu u Zadar, pa u protokolarnom obilasku uspješnih poduzeća kojima se valja pohvaliti na ovom području dođu u njihove pogone. Ali njihov je brend zato dobro poznat na zahtjevnim specijaliziranim stranim tržištima.

Iza njih su dva desetljeća inovativnog izvoza u području visokobrzinske tehnologije, točnije visokobrzinskih elektromotornih vretena; njihovi se proizvodi koriste u automobilskoj industriji od SAD-a do Koreje, a kao odgovor na veliku krizu 2009. godine okrenuli su se robotskoj automatici.

Ne samo da su krizu preživjeli, nego su se uspjeli nametnuti kao jedna od svega nekoliko domaćih kompanija koje uspješno plivaju na specifičnom tržištu te industrije, jedne od najbrže rastućih. Trenutačno zapošljavaju 83 djelatnika, mahom mladih, visokoobrazovanih i specijaliziranih kadrova, pretprošlu su godinu završili s prihodom od 67,3 milijuna kuna i rastom od 15 posto u odnosu na godinu prije.

Kad vodeće ljude HSTEC-a pitate u čemu je tajna uspjeha i po čemu je njihova priča drukčija, odgovorit će vam kako je to ono s početka priče – ulaganje u razvoj. Baš ono čega u Hrvatskoj kronično nedostaje.

– Samo ulaganja u znanje i razvoj stvaraju inovacije, a bez inovacija nema inovativnih i konkurentnih proizvoda. U Hrvatskoj su ulaganja u istraživanja i razvoj na razini poduzeća i u javnom sektoru više nego upola manja od prosjeka EU-a. S takvim stopama teško se približavati razvijenim zemljama. Privatni sektor, u prvom redu izvoznici, svjesni značenja razvoja, zadnjih godina povećava svoja ulaganja u istraživanja i razvoj, međutim, sama ulaganja su općenito još uvijek nedovoljna – govori Goja, dodajući kako pred državom trenutačno stoji veliki obujam razvojnih zadataka i aktivnosti.

To je, u prvom redu, provedba strategije i osmišljavanje mjera industrijske politike vezanih uz digitalizaciju i robotizaciju. “Industrija 4.0.” nameće niz razvojnih zadataka koji vode prema pametnim proizvodima i pametnim tvornicama i tu je iznimno važna financijska i razvojna potpora države.

Uz razvoj i osiguranje kvalitetne i jeftinije širokopojasne internetske komunikacije, značajnu ulogu, slažu se stručnjaci, može odigrati razvoj inovacijske infrastrukture u županijskim središtima kao pomoć, i to posebno za mala i srednja poduzeća.

Apliciranje na EU fondove

– Veliki potencijal leži u osmišljavanju novih oblika suradnje gospodarstva i akademske zajednice. Tu mislim na industrijske novake u sveučilišnim laboratorijima, potpore doktorandima iz industrije, zajedničke projekte industrije i gospodarstva, učinkovitiji zajednički razvoj proizvoda prema konkretnim zahtjevima tržišta. Zaista postoji puno mogućnosti i tu je nužno povećati i ulaganja i strateške aktivnosti kroz veće zajedništvo javnog i privatnog sektora i akademske zajednice – rezimira Goja primjere koje HSTEC, zahvaljujući suradnji s nekoliko fakulteta, već provodi u praksi.

A jedna od tih mogućnosti koje spominje jest novac iz europskih fondova. I u tom je slučaju HSTEC primjer od kojega treba učiti. U zadnjih devet godina, kroz četiri realizirana projekta, povukli su 11,5 milijuna kuna.

S apliciranjem projekata na europske fondove HSTEC je počeo rano, još u pretpristupnoj fazi 2008. godine projektom iz programa “Phare 2006”. U tom projektu proveli su razvoj inovativnih pogonskih sustava uz pomoć PLM poslovnog sustava. Osim toga, realizirali su još tri projekta od kojih je značajniji bio projekt IKARUS (izgradnja kapaciteta za razvoj i umjeravanje optičkih i rendgenskih vizijskih sustava).

HSTEC je u ovom projektu bio industrijski partner zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a njime je uspostavljena eksperimentalna platforma za optičke vizijske sustave u serijskoj proizvodnji i omogućen transfer znanja sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje prema domaćoj industriji.

Ipak, najveći projekt dogodio se nedavno, kada je HSTEC, baš zahvaljujući sredstvima iz operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” pokrenuo svoj novi investicijski ciklus “težak” 14,7 milijuna kuna. Neprestanim rastom poslovanja i zapošljavanja zadnjih godina prerasli su svoje postojeće prostorne kapacitete i opremu, zbog čega je širenje bilo nužno kako bi, najprije zadržali, a zatim i povećali svoju konkurentnost.

– Točno, pokrenuli smo izgradnju nove proizvodne hale te pratećih prostora i ureda od preko tisuću metara četvornih. Od ukupne vrijednosti investicije, iz Europskog fonda za regionalni razvoj sufinancirano nam je 35 posto, a ostatak smo financirali vlastitim sredstvima i kreditom HBOR-a – govori nam direktor Željko Šarlija.

Kada ovaj projekt završi i podvuče se crta, HSTEC će imati zaposlenih novih 25 ljudi i do 2019. godine povećati izvoz i prihode za još 30 posto.

Posebna briga o mladima

Kad se uzme u obzir jedan ovakav primjer, prirodno se nameće pitanje zašto nema više novca iz europskih fondova u domaćem gospodarstvu.

– Više je razloga. U prvom redu, ne postoji dovoljan broj programa za razvoj i opremanje malog i srednjeg poduzetništva. Kad i postoje, intenziteti potpore na projektima opremanja relativno su mali, a njihova priprema je izrazito zahtjevna i traje relativno dugo u odnosu na potrebe brzog opremanja tvrtki. S druge strane, na projektima za istraživanje i razvoj (IRI) s povoljnim intenzitetom potpora puno je veći broj interesenata od raspoloživih sredstava, tako da veliki broj gospodarskih subjekata uopće ne može ni doći u priliku za aplikacije na ove projekte – objašnjava Željko Goja, koji je sada, osim predsjedanja Nadzornim odborom, preuzeo i brigu o edukaciji mladih stručnjaka i razvoju novih proizvoda.

U HSTEC-u su oformili i tim za praćenje i apliciranje EU projekata koji vodi direktorica za strategiju i marketing Kristina Verunica, koja je završila niz edukacija, radionica i seminara za problematiku EU projekata.

– HSTEC aplicira samo na one projekte koji se uklapaju u našu strategiju i planove razvoja. Pisanje projekta samo radi povlačenja sredstava ne rješava probleme i ne donosi očekivane rezultate, a novac uložen u tvrtke s problemima u načelu je bačen novac. Najbolje  kroz EU projekte može se ostvariti samo podrškom dokazanim razvojnim i inovativnim tvrtkama koje su lokomotive razvoja društva – zaključuje Goja.

Izvor: Slobodna Dalmacija