Etno-agro park ‘Stella Croatica’ – botanička zbirka novi turistički proizvod
Velebitska degenija “preseljena” na Mosor? S obzirom da je riječ o endemskoj vrsti, cvijetu koji, kako mu ime kaže, raste na Velebitu, što se trebalo dogoditi da ta biljka dospije u okružje u kojemu bi se mogla zvati svojevrsnom “mosorskom degenijom”?
Dogodila se – tvrtka “Stella Mediterranea” koja već sedam godina u svom pogonu na Klisu proizvodi autohtone dalmatinske proizvode: limuncine, arancine, voćne salame, smokvenjake, džemove i drugo. U sklopu “Stellina” kompleksa na području Klisa, izabranog kao idealno povijesno, geografsko, ali i gastronomsko sjecište različitih kultura i utjecaja, formirano je i stacionirano Agro-etno selo “Stella Croatica”, ucrtano i u turističke ture. Kako nam je rekla Eva Duilo, voditeljica turističke djelatnosti u “Stelli”, samo ove godine kompleks je posjetilo 20.000 ljudi, a taj broj raste; raste, također, i udio takozvane prodaje na vlastitu pragu – dosegnuo je 20 posto prihoda tvrtke.
No u “Stelli” su odlučili svoj kompleks s agro-etno selom učiniti još privlačnijim, dovesti još ljudi, pogotovo goste iz azijskih zemalja koji iznimno cijene zelenilo, cvijeće, raslinje općenito. Sada praznu parcelu od 6,5 tisuća kvadrata odlučili su podijeliti na dva dijela, te u jednome formirati trgovinu i interpretacijski centar “Stelline” proizvodnje – ljudi vole slušati priče o uzgoju maslina i badema, procesu pravljenju ulja, arancina i smokvenjaka – dok bi drugi dio bio za opuštanje, šetnju, uživanje, ali i učenje. Na tome dijelu, naime, planirano je postavljanje botaničke zbirke u nekoliko cjelina; upravo tu bi bila zasađena velebitska degenija, te još neke endemske i ugrožene biljne vrste primorske Dalmacije.
U botaničkoj zbirci na Klisu – koja će, kad se konačno formira, činiti atraktivan, kreativan i jedinstven novi turistički proizvod – svoje mjesto imale bi i poljoprivredne kulture koje su označile kulturu življenja u prošlosti Dalmacije, primjerice buhač koji se u domaćinstvima koristio kao snažan prirodni insekticid, ili lavandino ulje, proizvod kojim je Dalmacija nekad držala 20 posto svjetske proizvodnje.
U “Stelli” su realizaciju svoje ideje odlučili prepustiti stručnjacima: obratili su se upravi Botaničkog vrta koji djeluje u sklopu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te voditeljici vrta mr. sc. Biserki Juretić, inače Splićanki, i stručnoj savjetnici dr. sc. Sanji Kovačić iznijeli što žele i kakvu viziju imaju. A kad priča dobro krene, ne staje: ispostavilo se, naime, da je dr. Kovačić upravo bila održala predavanje nazvano “Botanički vrtovi kao turistička atrakcija”. Suradnja je potvrđena ugovorom prema kojemu će se, među ostalim, biljke iz zagrebačkog Botaničkog vrta u klišku zbirku prenijeti uza sva potrebna dopuštenja nadležnih službi i institucija.
O kojim biljkama i sjemenu se radi, te kakve će se botaničke zbirke formirati u sklopu agro-etno parka “Stella Croatica” na Klisu?
Kako doznajemo od mr. Bosiljke Juretić i dr. Sanje Kovačić, na predviđenim lijehama i na kamenjaru planira se uzgajati manju zbirku hrvatskih samoniklih vrsta – osamdesetak svojta – te zbirku od pedesetak svojta ljekovitih, otrovnih, začinskih i uresnih biljaka. Od endemskog bilja sadit će se biljke iz kontroliranog uzgoja u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu, a ne biljke sakupljene na prirodnim lokalitetima. Radi se o biljkama uzgojenima u laboratoriju Botaničkog vrta, prilagođenima uzgoju u vanjskim uvjetima. Uzgajat će se, na primjer, velebitska degenija, trokutasti sijedac, endemični zvončići i još desetak zakonom strogo zaštićenih endema, uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša.
U sklopu Agro-etno parka “Stella Croatica” formirala bi se, također, i zbirka sjemena (priručna sjemenara) koje će se skupljati od biljaka u uzgoju radi kratkotrajnog skladištenja i ponovne sjetve za potrebe održavanja i obnove zbirke biljaka.
Sadnja će početi već na proljeće; prema riječima mr. Juretić, proći će nekoliko godina dok sve lijehe i kamenjar ne budu u optimalnom stanju, odnosno dok se biljke ne razviju i ne zauzmu za njih predviđeni prostor. No već u lipnju botanička zbirka otvorit će vrata za posjetitelje. Već tada bit će puno različitog raslinja, s obzirom da će se, među ostalim, saditi i stabla masline, jasena, čempresa… stara sedam-osam godina. Službena ceremonija otvaranja najavljuje se za rujan 2018. godine.
Izvor: Slobodna Dalmacija
