40 godina Sveučilišta u Rijeci

Zasigurno će 2013. godina ostati zabilježena kao „godina Sveučilišta u Rijeci“. Prije svega ove godine, u kojoj za nekoliko dana, Hrvatska postaje članicom Europske unije, Sveučilište obilježava 40 godina od svoga osnutka, ali u isto vrijeme i 380 godina od početka visokoga obrazovanja u Rijeci . Naime, Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici Isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi, a zanimljivo je podsjetiti da povijest Sveučilišta u Zagrebu
počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I
priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji, dakle, 26 godina
kasnije. Ipak riječko je Sveučilište osnovano 1973. godine kao logično okrupnjivanje visokoobrazovnih institucija u zapadnoj Hrvatskoj.
Uz navedeno, ove godine Sveučilište u Rijeci započinje izradu strategije svojeg razvoja za razdoblje 2014. – 2020.
Upravo ovu godinu, stoga, i rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin smatra prijelomnom :
– U 2013. godini bit će donesene neke ključne odluke koje će odrediti razvoj riječkog Sveučilišta,
grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske. U tim odlukama vidim Sveučilište u Rijeci kao okosnicu oko koje će se temeljiti gospodarski, društveni i kulturni razvoj regije u kojoj djeluje Sveučilište.
Sveučilište u Rijeci u protekle četiri godine nastavilo je vidljivu transformaciju, praćenu značajnim ulaganjima u infrastrukturu i povećanjem broja zaposlenih. Sada na Sveučilištu radi gotovo 1.900 ljudi od čega je više
od 600 u znanstveno-nastavnom zvanju, te skoro 500 asistenata i znanstvenih novaka. Humanističke, društvene, tehničke i biomedicinske znanosti dostigle su zavidnu razinu razvoja, a umjetničko područje, prirodne i biotehnološke znanosti značajno ojačale. Sveučilišni kampus na Trsatu je gotovo u potpunosti profunkcionirao i postao mjesto znanstvenog, umjetničkog i kulturnog okupljanja. Time je Sveučilište u Rijeci nastavilo s uravnoteženim razvojem svih područja jer jedino razvojem svih područja moguće je Sveučilište u Rijeci pozicionirati kao istraživačko sveučilište s visokim intenzitetom istraživanja, koje doprinosi razvoju gospodarstva i društva, s obzirom na to da jedino interakcija među područjima može osigurati uravnoteženi razvoj i globalnu prepoznatljivost Sveučilišta.
U ovim teškim vremenima krize u kojoj se našla Hrvatska riječko Sveučilište je na određen način ostalo jedna od rijetkih oaza ovoga kraja, jer je to „pogon koji proizvodi i troši“. Proizvodi ono što nam je svima i uvijek najpotrebnije i jednino je jamstvo napretka a to su nova znanja, a troši zapošljavajući vojsku ljudi različitoga profila koji svakodnevno „servisiraju“ taj pogon. Za ilustraciju, na Sveučilištu je 45 posto studenata koji dolaze izvan Rijeke i svaki od njih potroši mjesečno minimalno 500 eura, što znači da se u ovom gradu mjesečno „obrne“ više od 40 milijuna eura.
Ova je godina ujedno i prilika da šira javnost nešto više sazna o Sveučilištu i svim područjima njegova djelovanja, kao i o ljudima koji su doprinijeli njegovu razvoju ali i obilježili ovaj kraj i zemlju.
Tako su početkom godine na stranicama Novoga lista koji je ujedno i partner u obilježavanju navedenih visokih obljetnica objavljeni razgovori s bivšim rektorima koji će nas podsjetiti na neka prošla vremena u kojima je stasalo i razvijalo se riječko Sveučilište.

Predsjednik Josipović na akademiji
Kada ponestane snage i optimizma, treba doći na Sveučilište u Rijeci – poručio je na svečanoj akademiji povodom 40. godišnjice Sveučilišta i 380 godina visokog obrazovanja u Rijeci hrvatski predsjednik prof. dr. sc. Ivo Josipović.
Dodajući kako je na riječkom Sveučilištu u posljednjih desetak godina učinjen veliki napredak te kako iz vlastitog iskustva zna da je riječ o visokoorganiziranom Sveučilištu, Predsjednik je istaknuo kako treba čestitati svima koji su za to zaslužni te je naglasio kako je došlo vrijeme da se znanost i gospodarstvo povežu. – Sinergija znanosti i gospodarstva dovodi do uspjeha, a da Hrvatska to može, dokaz su primjeri sa Sveučilišta u Rijeci. Istina je da smo dosta daleko od ideala što se tiče izdvajanja sredstava za obrazovanje, no ono što se trenutno izdvaja, iznos je koji u ovom trenutku možemo podnijeti, kazao je prof. dr. sc. Josipović.
Dodajući da niti jedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, Predsjednik je izrazio uvjerenje da Hrvatska svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava kada je riječ o znanosti i obrazovanju te se ujedno osvrnuo i na afere koje su posljednjih godina potresle akademsku zajednicu, zaključivši kako upravo takvi događaji poručuju da su odgoj i etička komponenta u znanosti bitne.

Sveučilište u Rijeci pokazuje da jedna od najčešćih političkih parola “društvo znanja” u Rijeci nije samo parola, jer znanje je konkurentska prednost ne samo Rijeke, već i Primorsko-goranske županije. Međutim, da bi Hrvatska bila zemlja jednakih šansi za sve, obrazovanje mora biti na prvom mjestu. EU teži cilju da u znanje i obrazovanje ulaže 3 posto BDP-a, a kod nas to ulaganje iznosi 0,75 posto. Nije za to kriva ova Vlada, jer tako je već godinama. Ono što ne smijemo očekivati je da to ulaganje bude iz državnog proračuna. Ulaganje mora doći iz privatnog sektora, jer u svijetu dvije trećine ulaganja u obrazovanje i znanost dolaze upravo iz privatnog sektora, naglasio je ministar doc. dr. sc. Željko Jovanović.
Rijeka u svom razvoju računa na sveučilišnu zajednicu, studente, znanstvenike i profesore, jer prema mišljenju riječkog gradonačelnika mr. sc. Vojka Obersnela, nova industrija traži upravo kadrove sa Sveučilišta, a zahvaljujći se na dosadašnjem doprinosu i poticanju razvoja Rijeke, gradonačelnik je najavio nastavak dosadašnje suradnje te aktivno sudjelovanje Grada u nastavku izgradnje Sveučilišnog kampusa.
Proslava četiri desetljeća Sveučilišta okupila je i cijeli niz gospodarstvenika te predstavnika ustanova s kojima Sveučilište surađuje.
U sklopu svečane akademije dodijeljene su i spomen plakete zaslužnim pojedincima i institucijama, a ukupno je dodijeljeno 39 priznanja. Spomen plakete dobili su svi dosadašnji rektori Sveučilišta u Rijeci, a posthumno priznanja su dodijeljena: Zoranu Kompanjetu, Slobodanu Marinu, Petru Šarčeviću, Predragu Stankoviću, Miroslavu Krpanu te Zorislavu Sapunaru. Spomen-plakete su dobili i bivši rektori: Josip Deželjin, Elso Kuljanić, Katica Ivanišević, Danilo Pavešić, Josip Brnić te Danijel Rukavina. Priznanja su dodijeljena i KBC-u Rijeka, svim sastavnicama Sveučilišta, gradovima Rijeka, Pula, Opatija i Gospić, PGŽ-u, Riječkoj nadbiskupiji, MZOŠ-u, tvrtki Fidelta d.o.o. te Novom listu.

Izvot: www.uniri.hr